11. Financijsko planiranje

11. Financijsko planiranje

11.1. Vrste projekata i financiranja

Kad se govori o mogućnostima financiranja iz EU fondova, najčešće se misli na ugovore o bespovratnim sredstvima. Do pristupanja RH EU osnovni izvor informacija za korisnike/prijavitelje u Hrvatskoj bio je Praktični vodič (PRAG, engl. Practical Guide to contract procedures for EC external actions), a nakon pristupanja zamijenio ga je Zakon o javnoj nabavi za korisnike koji su obveznici javne nabave, odnosno prilagođene smjernice (koje imaju različite naslove, najčešće “Postupci javne nabave za entitete koji nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi”). I PRAG i dokumenti koji su ga “naslijedili” definiraju procedure prema kojima se provodi nabava unutar projekata, potrebna natječajna dokumentacija, način biranja ponuđača, ugovaranje, provedba, financiranje…

11.2. Ugovori o bespovratnim sredstvima

Kod europskih strukturnih i investicijskih fondova uobičajeni postotak vlastitog sufinanciranja projekata kreće se od 15% do 50% (uz specifične iznimke; npr. projekti namijenjeni obrazovnom sektoru gdje je katkad vlastito sufinanciranje i manje od 15%).

U natječajnoj dokumentaciji (Uputama za prijavitelje) potencijalni korisnici pronaći će financijske okvire i kriterije koji se odnose na objavljeni natječaj ili Poziv. To su:

  • ukupan iznos sredstava za financiranje projekata u sklopu objavljenog natječaja ili Poziva
  • raspon sredstava (najmanji i najveći iznos) koja se mogu zatražiti za provedbu projekta te
  • postotni iznos (najmanji i najveći postotak) sufinanciranja Europske unije u odnosu na ukupni proračun projekta, pa se slijedom toga lako izračuna postotni iznos (najmanji i najveći postotak) sudjelovanja prijavitelja i partnera.

Za korisnika (prijavitelja) važno je već u fazi pripreme projektne prijave proučiti tijek plaćanja: jesu li (i koliko) definirani avansi, kakva je dinamika plaćanja i koliko je vlastito financiranje potrebno da se premosti jaz, tj. vrijeme čekanja na povrate sredstava nakon što su troškovi plaćeni.

11.3. Što je i kako izgleda proračun projekta?

U Uputama za prijavitelje obično je cijelo poglavlje (Financijski zahtjevi) posvećeno financijskim okvirima i kriterijima koji se odnose na objavljeni natječaj ili Poziv, koji počinju uvodom o prihvatljivosti izdataka.

Slijedeći primjer odnosi se na natječaj u okviru Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. koji se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda

https://strukturnifondovi.hr/wp-content/uploads/2020/12/Upute-za-prijavitelje-procisceni-tekst-s-3.-izmjenama.pdf

4.1 Prihvatljivost izdataka

Proračun projekta je procjena izdataka provedbe svih projektnih aktivnosti. Iznosi uključeni u

proračun projekta moraju biti realistični i troškovno učinkoviti, tj. navedeni izdaci moraju biti nužni za ostvarivanje očekivanih ishoda i rezultata te temeljeni na tržišnim cijenama. Planirani izdaci projekta moraju biti u skladu s Pravilnikom o prihvatljivosti izdataka u okviru Europskog socijalnog fonda“.

Slijedi prilično detaljna indikativna lista kategorija izdataka/troškova koji se smatraju prihvatljivima (PRIHVATLJIVI IZDACI) te izdaci/troškovi koji se neće smatrati prihvatljivima (NEPRIHVATLJIVI IZDACI). Prihvatljivi izdaci, kako sam naziv navodi, moraju biti potrebni za realizaciju predloženog projekta te moraju voditi do ispunjenja ciljeva natječaja ili Poziva.

Najčešći primjeri neprihvatljivih kategorija troškova su:

  • operativni troškovi
  • ulaganja u kapital ili ulaganja u kreditne, jamstvene fondove
  • troškovi povezani s aktivnostima stambenog zbrinjavanja
  • porez na dodanu vrijednost (PDV) na koji korisnik ima pravo povrata
  • kamate na dug
  • doprinosi u naravi („In kind“ doprinosi): nefinancijski doprinosi (roba ili usluge) od trećih strana koji ne obuhvaćaju troškove za korisnika, osim za rad volontera
  • kupnja rabljene opreme
  • kupnja vozila
  • doprinosi za dobrovoljna zdravstvena ili mirovinska osiguranja koja nisu obvezna prema nacionalnom zakonodavstvu
  • otpremnine, kazne, financijske kazne i troškovi parničenja
  • troškovi temeljeni na fiksnim troškovima izračunati primjenom standardne veličine jediničnih cijena ili paušalnih iznosa
  • gubici zbog fluktuacija valutnih tečajeva i provizija na valutni tečaj
  • plaćanja neoporezivih bonusa zaposlenima
  • radni sati volontera
  • bankovni troškovi za otvaranje i vođenje računa, naknade za financijske transfere i drugi troškovi potpuno financijske prirode…

Proračun projekta predstavlja financijsku vrijednost aktivnosti projekta. U svakom natječaju ili Pozivu ističe se uvjet da proračun mora biti realan i učinkovit, tj. izdaci moraju biti dostatni za postizanje  očekivanih učinaka/rezultata, a cijene trebaju odgovarati tržišnim cijenama (potrebno je dokazati da su iskazane cijene u proračunu uobičajene cijene za neki proizvod, robu ili uslugu, odnosno da je provedeno istraživanje tržišta).

Skip to content