Skip to content

11. Financijsko planiranje

11. Financijsko planiranje

11.1. Vrste projekata i financiranja

Kad se govori o mogućnostima financiranja iz EU fondova, najčešće se misli na ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava. Do pristupanja RH EU osnovni izvor informacija za korisnike/prijavitelje u Hrvatskoj bio je Praktični vodič kroz procedure ugovaranja pomoći Europske unije trećim zemljama (PRAG, engl. Practical Guide to contract procedures for EU external actions), a nakon pristupanja zamijenio ga je Zakon o javnoj nabavi za korisnike koji su obveznici javne nabave, odnosno prilagođene smjernice (koje imaju različite naslove, najčešće “Postupci javne nabave za entitete koji nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi”). PRAG i dokumenti koji su ga “naslijedili” definiraju procedure prema kojima se provodi nabava unutar projekata, potrebna natječajna dokumentacija, način biranja ponuđača, ugovaranje, provedba, financiranje…

11.2. Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava

Kod europskih strukturnih i investicijskih fondova uobičajeni postotak vlastitog sufinanciranja projekata kreće se od 15% do 50% (uz specifične iznimke; npr. projekti namijenjeni obrazovnom sektoru gdje je katkad vlastito sufinanciranje i manje od 15%).

U natječajnoj dokumentaciji (Uputama za prijavitelje) potencijalni korisnici pronaći će financijske okvire i kriterije koji se odnose na objavljeni natječaj ili Poziv. To su:

  • ukupan iznos sredstava za financiranje projekata u sklopu objavljenog natječaja ili Poziva
  • raspon sredstava (najmanji i najveći iznos) koja se mogu zatražiti za provedbu projekta te
  • postotni iznos (najmanji i najveći postotak) sufinanciranja Europske unije u odnosu na ukupni proračun projekta, pa se slijedom toga lako izračuna postotni iznos (najmanji i najveći postotak) sudjelovanja prijavitelja i partnera.

Za korisnika (prijavitelja) važno je već u fazi pripreme projektne prijave proučiti tijek plaćanja: jesu li (i koliko) definirani avansi, kakva je dinamika plaćanja i koliko je vlastito financiranje potrebno da se premosti jaz, tj. vrijeme čekanja na povrate sredstava nakon što su troškovi plaćeni.

11.3. Što je i kako izgleda proračun projekta?

U Uputama za prijavitelje obično je cijelo poglavlje (Financijski zahtjevi) posvećeno financijskim okvirima i kriterijima koji se odnose na objavljeni natječaj ili Poziv, koji počinju uvodom o prihvatljivosti izdataka.

Slijedeći primjer odnosi se na natječaj u okviru Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027. koji se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda plus „Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za promociju STEM-a“(Otvoreni, SF.2.4.06.04)

https://eufondovi.gov.hr/wp-content/uploads/2024/05/Upute-za-Prijavitelje.pdf

4.1 Prihvatljivost izdataka

Prijavitelj je dužan razraditi proračun svih planiranih troškova potrebnih za realizaciju projektnog prijedloga. Proračun projekta treba se zasnivati na načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti, tj. troškovi projekta moraju biti dostatni za postizanje očekivanih ishoda i ciljeva, a planirani iznosi trebaju odgovarati tržišnim cijenama. Za određivanje prihvatljivosti troškova, potrebno je uzeti u obzir Pravilnik o prihvatljivosti troškova u okviru ESF+-a te ovim PDP-om utvrđene uvjete prihvatljivosti troškova.

Slijedi lista kategorija izdataka/troškova koji se smatraju prihvatljivima (PRIHVATLJIVI IZDACI) te izdaci/troškovi koji se neće smatrati prihvatljivima (NEPRIHVATLJIVI IZDACI). Prihvatljivi izdaci, kako sam naziv navodi, moraju biti potrebni za realizaciju predloženog projekta te moraju voditi do ispunjenja ciljeva natječaja ili Poziva. Prihvatljivi troškovi prema ovom primjeru su: izravni troškovi koji obuhvaćaju izravne troškova osoblja i ostale izravne troškove te neizravni troškovi kao npr. troškovi upravljanja, troškovi postupka zapošljavanja, računovodstveni troškovi i dr.

Neprihvatljive vrste troškova za sve projekte koji se financiraju iz ESF+-a navedene su u Pravilniku o prihvatljivosti troškova u okviru Europskoga socijalnog fonda plus.

Dodatno, vrste neprihvatljivih troškova za projekte u okviru ovog Poziva su:

  • naknade za odvojeni život
  • nagrade radnicima za navršeni radni staž
  • otpremnine
  • naknade plaća za vrijeme privremene nesposobnosti za rad koje sukladno pozitivnim propisima RH ne snosi poslodavac
  • ulaganja u kapital ili ulaganja u kreditne, jamstvene fondove
  • troškovi povezani s aktivnostima stambenog zbrinjavanja
  • porez na dodanu vrijednost (PDV) na koji korisnik ima pravo povrata
  • kamate na dug
  • doprinosi u naravi („In kind“ doprinosi): nefinancijski doprinosi (roba ili usluge) od trećih strana koji ne obuhvaćaju troškove za korisnika, osim za rad volontera
  • kupnja rabljene opreme
  • kupnja vozila
  • doprinosi za dobrovoljna zdravstvena ili mirovinska osiguranja koja nisu obvezna prema nacionalnom zakonodavstvu
  • financijske kazne i troškovi parničenja
  • bankovni troškovi za otvaranje i vođenje računa, naknade za financijske transfere i druge pristojbe u potpunosti financijske prirode
  • kupnja infrastrukture, zemljišta i nekretnina
  • gubici zbog fluktuacija valutnih tečaja i provizija na valutni tečaj
  • amortizacija trajne materijalne imovine
  • izdaci jamstava koja izdaje banka ili druga financijska institucija.

Proračun projekta predstavlja financijsku vrijednost aktivnosti projekta. U svakom natječaju ili Pozivu ističe se uvjet da proračun mora biti realan i učinkovit, tj. izdaci moraju biti dostatni za postizanje  očekivanih učinaka/rezultata, a cijene trebaju odgovarati tržišnim cijenama (potrebno je dokazati da su iskazane cijene u proračunu uobičajene cijene za neki proizvod, robu ili uslugu, odnosno da je provedeno istraživanje tržišta).