naslovnica

Autori: Karin Doolan, Valerija Barada, Jaka Primorac, Jelena Puđak

Časopis: Journal of Civil Society, Volumen 20, broj 2, 2024

Izdavač: Taylor & Francis

Godina: 2024.

Tisak ISSN: 1744-8689

Online ISSN: 1744-8697

https://doi.org/10.1080/17448689.2024.2358916

U članku se govori o izazovima s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva u Hrvatskoj, a koji su dodatno pogoršani uslijed pandemije COVID-19, kao i o strategijama kojima se koriste kako bi ublažili njezine učinke. „Organizacijska otpornost“ promatrana je na temelju intervjua s predstavnicima organizacija civilnog društva iz područja suvremene umjetnosti i kulture, zaštite okoliša, prava žena i obrazovnih/organizacija za mlade. Tri su se teme najviše nametnule u intervjuima, a to su „normalnost“ krize, uspostavljene te nove prakse otpornosti. Iako je pandemija doživljena kao veliki poremećaj, u sektoru civilnog društva osjećaj krize je konstantan zbog faktora kao što su ratovi, ekonomska kriza, nesigurnost zbog nedostatka stabilnog financiranja te antagonističke političke klime. Uspostavljene prakse otpornosti koje pomažu organizacijama da opstanu obuhvaćaju financijsku domišljatost, brigu o svom radu i dobre odnose unutar i izvan organizacije. Nove prakse uključuju jačanje tehnološke infrastrukture i njezine uporabe, osnivanje sindikata za radnike organizacija civilnog društva, ali i naplaćivanje usluga. Čini se da je zagovaračka uloga organizacija civilnog društva oslabljena, a sposobnost da pomognu drugima često ide na štetu osnivačkih vrijednosti, kao i osobne dobrobiti radnika. Ovi rezultati sugeriraju da organizacijska otpornost, koncept koji se inače koristi kako bi označio pozitivnu sposobnost, ima i svoju „tamnu stranu“.

Članak je dostupan na sljedećoj poveznici.

Share:
Skip to content