Snimka zaslona 2026-08-31 113208

Autori: Damir Demonja, Sanja Tišma, David Ranogajec

Časopis: Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja, broj 64 (2026), 235 (1), str. 25–42

Izdavač: Institut za društvena istraživanja, Zagreb

Godina: 2026.

ISSN 1846-5226 (Tisak)
ISSN 1849-0387 (Online)

Sažetak rada 

Rad istražuje potencijal tradicijskog obrtništva kao mikro-oblika društvenog poduzetništva na primjeru Medičarsko-voskarske radionice Blažeković u Osijeku. Polazeći od integriranoga teorijskog pristupa koji povezuje održivi lokalni razvoj, nematerijalnu kulturnu baštinu i društveno poduzetništvo, autori analiziraju višeslojnu društvenu, kulturnu i gospodarsku ulogu tradicijskog obrta u lokalnoj zajednici. 

Istraživanje je provedeno kvalitativnim pristupom i metodom studije slučaja. Podatci su prikupljeni dubinskim intervjuima s vlasnicom radionice, promatranjem proizvodnog procesa te analizom povijesne arhivske građe, interne dokumentacije i javno dostupnih izvora. Analiza pokazuje da tradicijski obrti, iako najčešće formalno nisu prepoznati kao društvena poduzeća, u praksi ostvaruju važnu društvenu misiju: čuvaju i prenose baštinjena znanja i vještine, pridonose lokalnom identitetu, održavaju obiteljski kontinuitet rada te stvaraju kulturnu vrijednost koja nadilazi tržišnu razmjenu. 

Posebna je pozornost posvećena institucionalnim i regulatornim preprekama opstanku tradicijskih obrta u Hrvatskoj. Među njima su neodgovarajuća klasifikacija djelatnosti, teškoće poslovanja i fiskalizacije na sajmovima i proštenjima, ograničenja povezana s obiteljskim radom, zahtjevi sustava HACCP te nedostatak obrazovnih i strukovnih mehanizama za osposobljavanje novih majstora. Autori zaključuju da je za dugoročnu održivost takvih obrta potreban integriran okvir potpore koji povezuje kulturne, gospodarske, obrazovne i socijalne politike, pri čemu lokalna zajednica treba imati aktivnu ulogu zaštitnika i su-kreatora obrtničkog razvoja. 

Ključne riječi 

Tradicijski obrt; društveno poduzetništvo; nematerijalna kulturna baština; medičarstvo; licitar; studija slučaja; lokalni razvoj; Hrvatska.

POVEZNICA:

DOI oznaka: https://doi.org/10.5673/sip.64.1.2. 

Share: