Dr. sc. Valentina Vučković (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i dr. sc. Paško Bilić (IRMO) predstavili su rad pod naslovom Digital Infrastructure Spillovers: State Capacities and Inequalities in the EU na konferenciji Understanding and Addressing Digital Inequalities, koju je 20. i 21. studenog organizirao Robert Schuman Centre for Advanced Studies pri Europskom sveučilišnom institutu u Firenci. Analiza se temeljila na njihovu radu u projektu Hrvatske zaklade za znanost Digitalni podatci, infrastrukture i razvoj (DEVELOPER), kojeg koordinira dr. sc. Paško Bilić na Institutu za razvoj i međunarodne odnose. 

Vučković i Bilić su izradili model koji kombinira različite dostupne skupove podataka kako bi usporedili institucionalne, političke i ekonomske uvjete u 27 država članica EU-a koji omogućuju egalitarnije ishode (za poslovni sektor, javni sektor i društvo) kroz naprednu infrastrukturu (VHCN, 1 Gbps, edge čvorovi, podatkovni centri). Rezultati pokazuju da sama dostupnost infrastrukture nije dovoljna za stvaranje pozitivnih eksternalija, osim ako nije potpomognuta snažnim institucionalnim okvirima, egalitarnim upravljanjem i kontinuiranim ulaganjem. Digitalno najnaprednije (ne nužno i najveće) ekonomije EU-a, grupirane u vodeći klaster, pokazuju da infrastrukturna zrelost donosi prelijevanja prvenstveno kroz naprednu uporabu i inovacije. Istodobno, zaostale zemlje ostaju ograničene slabim institucionalnim aranžmanima i niskim apsorpcijskim kapacitetima. Šire gledano, nalazi upućuju na to da digitalni suverenitet EU-a neće nastati spontano tržišnim mehanizmima. Umjesto toga, ovisi o usmjerenom djelovanju države i usklađenim strukturama upravljanja koje povezuju infrastrukturni razvoj s digitalnim korištenjem. Kako bi se osigurale šire društveno-ekonomske koristi od ulaganja u infrastrukturu, analiza naglašava potrebu za rekoncepualizacijom digitalnih infrastruktura kao javnih i društvenih dobara koja nadilaze isključivo ekonomske racionalnosti. 

 

Share: