Zagreb, hotela Dubrovnik – konferencijska dvorana “Ban Jelačić”
Petak, 7. studenog 2014. od 10 do 13 sati
Ovaj okrugli stol, koji su-organiziraju IRMO i FES, jedan je u nizu okruglih stolova koji propituju proširenje Europske Unije, odnose Hrvatske i susjednih zemalja, regionalnu suradnju i mnoga druga pitanja hrvatske vanjske politike. On se nastavlja na skup iz lipnja 2014. koji se fokusirao na građanske prosvjede u Bosni i Hercegovini (BiH) i njihov potencijal da potaknu promjene generirane iz same zemlje.
Okrugli stol je kontekstualiziran brojnim događajima kojima smo svjedočili od proljeća ove godine – hrvatskom prijedlogu za poseban tretman BiH u pristupnim pregovorima, izborima na Kosovu i u Sloveniji, Albaniji koja je dobila status zemlje kandidatkinje, Croatia Summit-u u Dubrovniku u srpnju koji se fokusirao na regiju, Brdo-Brioni Proces sastanku također u Dubrovniku nekoliko dana kasnije, sastanku regionalnih premijera u Berlinu u kolovozu uz domaćinstvo njemačke Kancelarke, širokoj konferenciji bosanskohercegovačkog civilnog društva u Beču u rujnu pod pokroviteljstvom austrijskog Ministarstva vanjskih poslova, parlamentarnim izborima u BiH i posjeti ruskog Predsjednika Srbiji u listopadu. U studenom započinje s radom nova Europska komisija, a samo nekoliko dana prije okruglog stola održat će se u Berlinu šesta godišnja Konferencija ministara vanjskih poslova jugoistočne Europe s ambicioznim programom.
Proširenje nije prioritet za EU, ali svakako jest za zemlje regije. Koje politike prema proširenju možemo očekivati od nove Komisije s novim Visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku i novim Povjerenikom za proširenje? Mnogo je prostora dano raspravama koje naznačuju slabu vjerojatnost novog proširenja za mandata ove Komisije, no fokus diskusije i savjeta o kojima se govori trebali bi se umjesto toga fokusirati na nužne reforme u potencijalnim i trenutnim zemljama kandidatkinjama.
Cilj okruglog stola je dvostruk: potaknuti raspravu o vjerojatnom formatu i sadržaju europskog pristupa zemljama regije u sljedećih nekoliko godina te razmisliti o izazovima koji predstoje jednom kandidatu (Srbiji) i jednom potencijalnom kandidatu (BiH) u zadovoljavanju uvjeta za pristup Europskoj Uniji.
