Platforma civilnog društva za višejezičnost bavi se promicanjem višejezičnosti u Europskoj uniji kroz angažman civilnog društva i suradnju s predstavnicima Europske komisije, a Culturelink promovira rad Platforme te kroz svoje mrežne kanale promiče pitanja kojima se bavi Platforma, poput problema manjinskih jezika i njihovog marginaliziranja.
10. i 11. listopada 2013. g. kao predstavnik mreže Culturelink Dinko Klarić je na poziv organizatora Platforme civilnog društva za višejezičnost boravio u Briselu gdje je sudjelovao na sastanku koji je održan u organizaciji Opće uprave za obrazovanje i kulturu Europske komisije. Na sastanku je predstavnica Europske komisije Ana Carla Pereira objasnila važnost savjetodavne uloge Platforme, te prikazala porazne rezultate PIAAC-ovog (Programme for the International Assessment of Adult Competencies) istraživanja o jezičnim i drugim sposobnostima odraslih u Europskoj uniji. Pokazalo se da je razina pismenosti i jezičnih vještina mnogo manja nego što je bilo očekivano, a oko četvrtina odraslih nema nikakve računalne vještine. Također postoje značajne razlike između zemalja članica EU, iako nije specificirala kakve. Prikazala je inicijativu Youth Guarantee kojom se nastoji svim mladim osobama koje završe obrazovanje osigurati posao ili dodatnu naobrazbu u roku od četiri mjeseca.
Nakon toga prikazani su rezultati radnih grupa koje su formirane na prošlom sastanku. Bessie Dendrinos predstavljala je radnu grupu formalnog obrazovanja i rekla da je potrebno stvoriti međunarodni sustav vrednovanja (benchmarking) formalnog obrazovanja kako bi se sve obrazovne institucije razvijale u istom smjeru. Francesca Operti predstavila je radnu grupu neformalnog obrazovanja. Oni su zaključili da je glavni problem u nedostatku financijske potpore i kulturološkim ograničenjima. Smatraju da je ključ u razvoju online alata i mrežnih stranica, a osobito je bitno učenje jezika kroz zadavanje zadataka putem interneta. Davyth Hicks govorio je u ime radne grupe koja je analizirala projekt Erasmus. Naglasili su da mnoge udruge i mreže ne mogu zadovoljiti nove financijske kriterije za prijavljivanje na projekte, te da nije očito da li će se unutar Erasmusa uopće dati potpora ugroženim jezicima. Opisao je kako je nedavni prijedlog za financijsku podršku ugroženim jezicima dobio ogromnu većinu u Europskom parlamentu. Miguel Angel Martin Ramos predstavio je grupu za poboljšanje učenja jezika kod ugroženih skupina. Oni smatraju da je poznavanje jezika ključno za uključivanje u društvo, pronalaženje zaposlenja i slobodno kretanje unutar EU. Poznavanje službenog jezika je također ključno za integraciju imigranata u društvo, ali i država mora pokušati razumjeti kulturu imigranata. Naglašen je i problem starije populacije koja će imati sve veći udio u društvu, a posjeduje vrijedne vještine koje ne mogu podijeliti zbog nepoznavanja jezika.
Nakon predstavljanja radnih grupa Kristina Cunningham iz Europske komisije dala je uvid u strategiju Rethinking Education. Poznavanje jezika ima pozitivan efekt na kompetitivnost i ekonomski rast kroz promicanje adaptabilnosti i mobilnosti, stvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje socijalne kohezije i osobni razvoj. Opisala je mogućnost stvaranja sustava vrednovanja za poznavanje jezika u svim zemljama članicama EU. Prikazala je analizu nacionalnih izvješća (CSR ili Country-Specific Reports) iz 2013. g. u kojima se vidi da je engleski najčešći prvi strani jezik, ali kompetencija je vrlo često niska, čak i kod mlađe populacije. Učenje njemačkog i francuskog je u padu, iako je potražnja konstantna ili je čak porasla. U školskim programima praktički ne postoje drugi jezici osim velikih pet (engleski, španjolski, francuski, njemački, talijanski).
Nakon toga opisala je rad programa Opening up Education. Zbog sadašnjih ekonomskih ograničenja zaključeno je da je učenje jezika preko interneta najisplativiji oblik učenja. Tom metodom može se osigurati pristup obrazovanju ljudima koji si inače ne mogu pronaći mjesto u fizičkoj lokaciji. Masovni online tečajevi jezika (MOOCS ili Massive Online Language Courses) trenutačno uključuju oko 400 milijuna korisnika. 250 MOOCS-a razvijeno je Europskoj uniji, a 500 u ostatku svijeta. Zbog ovih inovacija bitno je unaprijediti informatičko obrazovanje nastavnika. Učenje jezika u programu Erasmus+ nije eksplicitno naglašeno. Proračunski udio mobilnosti je 65%, a suradnje i inovacije 26% (ovo se zapravo odnosi na međunarodne projekte i mreže). Sufinancira se učenje pet glavnih jezika (engleski, španjolski, francuski, njemački, talijanski) za sve koji sudjeluju u Erasmus+ programu. Također je uvedeno obavezno ispitivanje znanja jezične kompetencije svih sudionika prije početka i nakon završetka programa mobilnosti. Dodatna mogućnost promocije višejezičnosti nalazi se u inicijativi policy experimentation (eksperimentiranje javnim politikama) kojom se pozivaju vlade da testiraju inovativne javne politike istovremenom implementacijom u većem broju škola u više različitih zemalja.
Na kraju sastanka članovi Platforme najavili su vijesti vezane uz višejezičnost. Europski dan jezika (European Day of Languages) je godinu za godinom bolji i veći. U Vilniusu je organizirana konferencija o višejezičnosti United in Diversity, a fokus je bio na tri teme: jezici za mobilnost i zaposlenje u Europi, prijevod i interpretacija za aktivno građanstvo, te jezici u digitalnoj domeni. U Londonu će se uskoro održati London Language Show koji će uključivati otvoreni seminar o programima učenja jezika u Europi. Također, uskoro će se održati sjednica o manjinskim jezicima u Europskom parlamentu.
Platforma civilnog društva za višejezičnost
