2. Pristup RH fondovima

Sadržaj:

2.1.      Uvod

2.2.      Preduvjet za korištenje fondova: strateški okvir, razvojni ciljevi i prioriteti

2.3.      2021-2027: Višegodišnji financijski okvir i EU sljedeće generacije

2.4.      Fondovi za provedbu kohezijske politike 2021-2027

2.5.      Fondovi za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike 2021-2027

2.6.      Europski instrument za oporavak EU sljedeće generacije (Next Generation EU)

2.7.      Pregled svih programa i fondova po područjima

2.1. Uvod

Sredstvima iz fondova EU financiraju se ulaganja za pet sljedećih ciljeva kao glavnih prioriteta Europske unije do 2027. godine.

1. Pametna Europa (promicanje inovativne i pametne gospodarske preobrazbe i regionalne povezanosti u području IKT-a, digitalizacija i potpora malim i srednjim poduzećima)
2. Zelena Europa (promicanje carbon-free ekonomije, prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, sprečavanja rizika i upravljanja njime te održive urbane mobilnosti)
3. Povezana Europa (strateški promet i digitalne mreže)
4. Socijalna Europa (socijalna prava, kvalitetno zapošljavanje, obrazovanje i socijalna uključenost) i
5. Europa građana (podrška lokalno vođenim razvojnim strategijama i urbanom razvoju).

U razdoblju 2021. – 2027. ulaganja se provode kroz Višegodišnji financijski okvir 2021. – 2027. i Europski instrument za oporavak naziva EU sljedeće generacije (eng. NextGenerationEU).

Aktivnosti se financiraju sredstvima fondova EU na temelju sporazuma o partnerstvu između država članica EU i Europske komisije i nacionalnih programa država članica u razdoblju 2021. -2027.

Kako bi mogla koristiti navedene fondove, Republika Hrvatska je, kao i ostale države članice, izradila i usvojila programske dokumente za razdoblje 2021. – 2027. kojima se definiraju strateški okvir za korištenje ESI fondova i nacionalni razvojni ciljevi i prioritetna područja ulaganja. Nacionalni ciljevi usklađeni su ciljevima i prioritetima EU-a u programskom razdoblju 2021. – 2027.

U nastavku slijedi pregled programskih dokumenata i fondova u programskom razdoblju 2021. – 2027. koje za svoj razvoj može koristiti i Republika Hrvatska.

2.2.  Preduvjet za korištenje fondova: strateški okvir, razvojni ciljevi i prioriteti

Nacionalni dokumenti za programsko razdoblje 2021.-2027. su:

• Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za financijsko razdoblje Europske unije 2021. – 2027. ,
• Nacionalna razvojna strategija 2030
• Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021 – 2026. (NPOO)
• te programi:
  • Konkurentnost i kohezija
  • Učinkoviti ljudski potencijali
  • Integrirani teritorijalni programi
  • Program za ribarstvo i akvakulturu

U nastavku donosimo više informacija o svakom dokumentu.

Sporazum o partnerstvu

Europska komisija je 24. kolovoza 2022. usvojila Sporazum o partnerstvu između Europske komisije i Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. (više o potpisivanju). Ključni je strateški dokument kojim se definiraju prioriteti korištenja sredstava fondova EU-a i koji povezuje razvojne ciljeve RH s ciljevima Kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027.

Sporazum utvrđuje strategiju ulaganja Republike Hrvatske za gospodarski i društveni razvoj iz fondova EU u novom financijskom razdoblju, koja je istodobno i kontinuitet u odnosu na prošlo razdoblje i iskorak u vidu naglaska na teritorijalne posebnosti i jačanje razvoja svih hrvatskih regija.

Nacionalna razvojna strategija 2030

Hrvatski sabor je na sjednici 5. veljače 2021. godine donio Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine (NRS 2030)  koja sadrži odgovore na pitanja:

• Gdje smo trenutno i koji su nam razvojni potencijali?
• Gdje želimo biti do 2030. godine (vizija, razvojni smjerovi i strateški ciljevi)?
• Kako ćemo to ostvariti (razvojni scenariji)?
• Kako ćemo to provoditi (provedbeni mehanizmi i „flagship” projekti)?
• Kako ćemo to financirati?
• Kako ćemo upravljati procesom?

Hrvatska je u 2030. godini konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.

Osim ustaljenih sektorskih politika, u NRS-u 2030. je istaknut teritorijalni pristup kao jedno od glavnih opredjeljenja Republike Hrvatske u razdoblju do 2030. godine. Stoga su, prilikom izgradnje nove EU programske arhitekture, neizostavni elementi  uravnoteženi regionalni razvoj, pametna specijalizacija i unaprjeđenje pozicije regionalnog gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti čine.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021 – 2026. (NPOO)

Da bi se Republika Hrvatska mogla koristiti sredstvima mehanizma NextGenerationEU Vlada je donijela Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021 – 2026. (NPOO) koji je na prijedlog Europske komisije odobrilo Vijeće Europske unije 20. srpnja 2021. godine.

Područja ulaganja su sljedeća:

• Gospodarstvo – Radi jačanja konkurentnosti i otpornosti, ulaže se u održivi gospodarski razvoj, zelenu i digitalnu tranziciju, inovacije i internacionalizaciju poslovanja.
• Energetska tranzicija – Za dekarbonizaciju energetskog sektora i povećanje udjela obnovljivih izvora energije, uz ulaganja u energetsku učinkovitost.
• Vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom – U cilju očuvanja vodnih resursa i povećanja stope recikliranja otpada, ulaže se u infrastrukturu i smanjenje gubitaka vode.
• Promet – Modernizira se prometna infrastruktura, osobito željeznička mreža, radi veće učinkovitosti, sigurnosti i ekološke održivosti.
• Poljoprivreda – Za unaprjeđenje učinkovitosti i konkurentnosti, uz bolju organizaciju proizvodnje i jačanje lanca opskrbe hranom.
• Turizam – Potpomaže se održiva i otporna transformacija sektora kroz zelene i digitalne inovacije te novi model upravljanja.
• Javna uprava i pravosuđe – Ulaganja u digitalizaciju, veću učinkovitost i transparentnost, kao i borbu protiv korupcije i modernizaciju sustava.
• Obrazovanje i znanost – Modernizira se sustav obrazovanja, povećava pristup kvalitetnom učenju i razvija istraživačka infrastruktura.
• Tržište rada i socijalna zaštita – Potiče se zapošljavanje, povećavaju socijalne naknade i razvijaju usluge za starije i ranjive skupine.
• Zdravstvo – Unapređuje se zdravstveni sustav, smanjuju liste čekanja, jača prevencija i dostupnost zdravstvene skrbi.
• Obnova zgrada – Radi obnove zgrada nakon potresa u Zagrebu i na Banovini, potiče se cjelovita obnova uz energetsku, protupotresnu i protupožarnu sigurnost.

Programi RH u programskom razdoblju 2021. – 2027.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 5. studenoga 2020. donijela Odluku o operativnim programima vezanim za Kohezijsku politiku za financijsko razdoblje Europske unije 2021.-2027. u Republici Hrvatskoj i tijelima zaduženima za njihovu pripremu. Utvrđeni su sljedeći programi u okviru Kohezijske politike:

1. Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. (PKK); financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda

https://eufondovi.gov.hr/eu-fondovi/program-konkurentnost-i-kohezija-2021-2027/

1. Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. (PULJP); financiran iz Europskog socijalnog fonda plus

https://eufondovi.gov.hr/eu-fondovi/program-ucinkoviti-ljudski-potencijali-2021-2027/

1. Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. (ITP); financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda te Fonda za pravednu tranziciju.

https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/otoci/integrirani-teritorijalni-program-2021-2027/5355

Osim programa u okviru Kohezijske politike, Republici Hrvatskoj je odobren novi

• Program za ribarstvo i akvakulturu 2021. – 2027. financira se sredstvima novoosnovanog sektorskog Europskog fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu

U sklopu programa raspisuju se natječaji na koje prijavitelji podnose projektne prijave. Za sufinanciranje se odabiru projekti koji prije svega pridonose ostvarenju nacionalnih ciljeva, a posredno i ostvarenju EU ciljeva do 2027. Područja koja nisu navedena u strateškim dokumentima ne mogu se sufinancirati sredstvima EU-a.

2.3.  2021-2027: Višegodišnji financijski okvir i EU sljedeće generacije

U razdoblju 2021.–2027. dva su izvora financijskih sredstava EU-a: „klasični” višegodišnji financijski okvir (VFO), kojim se utvrđuju godišnja ograničenja rashoda EU-a, i EU sljedeće generacije (engl. NextGenerationEU ili NGEU).

VFO je dugoročni instrument, a u razdoblju 2021.–2027. možemo ga podijeliti u tri glavne grupe:

• fondovi za provedbu Kohezijske politike
• fondovi za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike
• fondovi za ostale prioritete EU-a

EU sljedeće generacije (engl. NextGenerationEU) je privremeni instrument za oporavak namijenjen pomoći u saniranju neposrednih gospodarskih i društvenih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa. Europa nakon COVID-19 bit će zelenija, digitalnija, otpornija i bolje pripremljena za sadašnje i buduće izazove.

Za RH na raspolaganju je više od 25 milijardi eura, od čega je više od 14 milijardi eura iz VFO-a te nešto više od 11 milijardi eura iz izvora EU sljedeće generacije (Next Generation EU ili NGEU).

2.4.  Fondovi za provedbu kohezijske politike 2021-2027

U razdoblju 2021. – 2027. EU sredstva dodijeljena za kohezijsku politiku iznose 392 milijarde eura (početne alokacije prije bilo kakvog prijenosa sredstava). Uz nacionalno sufinanciranje, bit će dostupno oko pola bilijuna eura za financiranje programa u regijama i državama članicama EU. Kohezijska politika financira se i iz VFO-a i, u određenim slučajevima, iz NGEU-a.

Kohezijska politika provodi se putem posebnih fondova:

• Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) – za ulaganja u društveni i gospodarski razvoj svih regija i gradova u EU.
• Europski socijalni fond plus (ESF+) – za potporu zapošljavanju te stvaranje pravednog i društveno uključivog društva u EU.
• Kohezijski fond (KF) – za ulaganja u zaštitu okoliša i promet u manje razvijenim državama članicama EU.
• Fond za pravednu tranziciju (JTF) – za potporu regijama koje su najviše pogođene tranzicijom prema klimatskoj neutralnosti.

Sredstva iz EFRR-a i fonda ESF+ raspodjeljuju se sljedećim trima kategorijama regija:

• manje razvijene regije čiji je bruto domaći proizvod (BDP) po osobi manji od 75 % prosjeka EU-27 (svih 27 država članica);
• tranzicijske regije čiji je BDP po osobi između 75 % i 100 % prosjeka EU-27;
• više razvijene regije čiji je BDP po osobi veći od 100 % prosjeka EU-27.

Neke zemlje imaju pravo na Kohezijski fond, pojedine regije sa specifičnim potrebama (najudaljenije regije i rijetko naseljena područja) dobivaju namjenska sredstva, a sve države članice imaju pristup Fondu za pravednu tranziciju (JTF).

“Bogatije” EU članice više sudjeluju u uplatama, dok sredstvima se više koriste “siromašnije” države sa strukturnim problemima, čime je postignut element solidarnosti i preraspodjela sredstava od bogatijih prema siromašnijim državama članicama.

U nastavku su opisani navedeni fondovi.

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

Jedan je od glavnih instrumenata europske kohezijske politike. Namijenjen je pomoći pri otklanjanju gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih neuravnoteženosti u Europskoj uniji ulaganjima u infrastrukturu, istraživanje i inovacije, produktivna ulaganja u mala i srednja poduzeća i ulaganja usmjerena na očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, opremu, umrežavanje, suradnju i razmjenu iskustava.

EFRR je glavni izvor sredstava namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu (sa sjedištem u Hrvatskoj, s urednim poslovanjem i prihvatljivim djelatnostima prema uvjetima natječaja). Primjeri prihvatljivih aktivnosti su nabava novih tehnologija, uvođenje istraživanja i razvoja, ulaganja u inovativne proizvodnje s ciljem jačanja produktivnosti, smanjenje štetnog utjecaja na okoliš promjenama u proizvodnom procesu, ulaganja u opremu i objekte itd.

U razdoblju 2021.-2027. Fond će omogućiti ulaganja kako bi, sve europske regije bile:

• konkurentnije i pametnije jačanjem inovacija,  potpora malim i srednjim poduzećima (MSP),  razvojem industrijske tranzicije i jačanjem digitalne povezanosti
• zelenije, niskougljične i otpornije jačanjem energetske učinkovitosti, kružnog gospodarstva, očuvanja prirode i zelene infrastrukture
• povezanije jačanjem mobilnosti razvojem intermodalne mreže TEN-T, te nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti otporne na klimatske promjene
• uključivije jačanjem potpore u području djelotvornog i uključivog zapošljavanja, obrazovanja, vještina, socijalne uključenosti i jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi, kao i u jačanju uloge kulture i održivog turizma
• bliži građanima, poticanjem integriranog društvenog, gospodarskog, urbanog i lokalnog razvoja.

Europski socijalni fond plus (ESF+)

Glavni je instrument Europske unije za ulaganje u ljude i sustave u politikama zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti čime se podupire ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. Ulaganjima iz ESF+ pridonosi se provedbi Europskog stupa socijalnih prava. Sredstvima tog fonda mogu se koristiti i poduzetnici za potrebe razvoja i jačanja ljudskih potencijala u sklopu Programa učinkoviti ljudski potencijali (PULJP) 2021 – 2027.

ESF+ je također jedan od temelja socioekonomskog oporavka Europske unije od posljedica pandemije koronavirusa tijekom koje se smanjilo sudjelovanje na tržištu rada, a obrazovni i zdravstveni sustavi suočili su se s brojnim izazovima, te se povećala nejednakost. ESF+ će biti jedan od ključnih instrumenata koji će državama članicama pomoći u rješavanju tih problema.

Kohezijski fond (KF)

Namijenjen je općem cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Europske unije financiranjem projekata u područjima okoliša i transeuropskih mreža u području prometne infrastrukture (TEN-T).

Kohezijski fond podupire države članice čiji je bruto nacionalni dohodak po osobi, koji se mjeri u standardima kupovne moći i izračunava na temelju vrijednosti EU-a za razdoblje od 2015.-2017. manji od 90 % prosječnog bruto nacionalnog dohotka po osobi u EU-27 za isto referentno razdoblje. Hrvatska je jedna od država članica koja ima pravo na sredstva tog fonda.

U programskom razdoblju 2021.–2027. osigurava potporu:

• ulaganjima u okoliš, uključujući područja povezana s održivim razvojem i energijom od kojih se ostvaruje korist za okoliš;
• transeuropskim mrežama u okviru prometne infrastrukture (TEN-T) i
• tehničkoj podršci.

Kohezijski fond također može dati doprinos u područjima povezanima s održivim razvojem, poput energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i, kada je riječ o prometnom sektoru izvan transeuropskih mreža, u području željezničkog prometa, prometa unutrašnjim plovnim putevima, morskog prometa, intermodalnih prometnih sustava i njihove interoperabilnosti, upravljanja cestovnim, morskim i zračnim prometom, čistog gradskog prijevoza te javnog prijevoza.

Fond za pravednu tranziciju (FPT)

Fond za pravednu tranziciju financijski je instrument uspostavljen u okviru kohezijske politike radi pružanja pomoći područjima suočenima s ozbiljnim socioekonomskim izazovima koji su posljedica prelaska na klimatsku neutralnost. Fond za pravednu tranziciju omogućit će lakšu provedbu europskog zelenog plana, čiji je cilj Uniju učiniti klimatski neutralnom do 2050. godine. Dio je instrumenta EU sljedeće generacije.

2.5.  Fondovi za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike 2021-2027

Ukupna alokacija za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) iznosi 386,6 milijardi eura, podijeljena između dva fonda, često nazvana „dva stupa” ZPP-a:

Europski fond za garancije u poljoprivredi (EFGP)

Instrument je provođenja prvog stupa Zajedničke poljoprivredne politike EU. Sredstvima fonda se podupire zajednička poljoprivredna politika i održiva poljoprivreda te financira izravne subvencije poljoprivrednicima i mjere kojima se reguliraju poljoprivredna tržišta.

Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EAGF) također financira intervencije u određenim sektorima u okviru Strateških planova ZPP-a. Intervencije su predviđene u sljedećim sektorima: Voće i povrće, Pčelarstvo, Vino, Hmelj, Maslinovo ulje i stolne masline, te drugim sektorima (članak 42. točka (f) Uredbe 2021/2115).

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)

Instrument je ESI fondova za provođenje drugog stupa Zajedničke poljoprivredne politike EU usmjeren na financiranje programa za ruralni razvoj.

Sredstvima EPFRR – a mogu se financirati aktivnosti za sljedeća tri prioritetna cilja:

• jačanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva
• poboljšanje okoliša i krajolika
• poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i postizanje raznolikosti ruralnoga gospodarstva.

Korisnici EPFRR projekata mogu biti:

• ruralni čimbenici, najaktivniji u lokalnim inicijativama za ruralni razvoj
• poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati (koji predstavljaju poljoprivrednike, stručnjake koji nisu poljoprivrednici i mala poduzeća)
• udruge za zaštitu okoliša
• organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije
• udruge žena
• poljoprivrednici, šumari, mladi.

2.6.  Europski instrument za oporavak EU sljedeće generacije (Next Generation EU)

Instrumentom za oporavak EU sljedeće generacije (NextGenerationEU) omogućuje se prijenos tih sredstava u sljedeće programe EU-a:

• Mehanizam za oporavak i otpornost: 723,8 milijardi eura (zajmovi: 385,8 milijardi eura, bespovratna sredstva: 338 milijardi eura)
• REACT-EU: 50,6 milijardi eura
• Obzor Europa: 5,4 milijarde eura
• InvestEU: 6,1 milijarda eura
• ruralni razvoj: 8,1 milijarda eura
• Fond za pravednu tranziciju (FPT): 10,9 milijardi eura
• rescEU: 2 milijarde eura.

Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF)

Središnji element instrumenta NextGenerationEU je Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) – instrument koji državama članicama EU-a omogućuje dodjelu bespovratnih sredstava i zajmova za provedbu reformi i ulaganja, u ukupnoj vrijednosti od 723,8 milijardi eura.

Kako bi ostvarile pravo na sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, države članice moraju izraditi nacionalne planove oporavka i otpornosti, u kojima će prikazati način ulaganja dodijeljenih sredstava. Osim toga, države članice moraju ispuniti odgovarajuće etape i ciljeve, a Europska komisija prije svake isplate provodi procjenu zadovoljava li njihova provedba uvjete za daljnja sredstva.

Fond za pravednu tranziciju (FPT)

Fond za pravednu tranziciju (FPT) jedan je od ključnih instrumenata Europske unije kojim se regijama pomaže u prelasku na klimatsku neutralnost do 2050.. Sredstva se dodjeljuju državama članicama u kojima su područja za koja se očekuje da će biti najteže pogođena zelenom tranzicijom.

Fondom se podupiru gospodarska diversifikacija i prenamjena najviše pogođena područja ulaganjem u MSP-ove, istraživanje i inovacije, obnovu okoliša i čistu energiju, transformaciju postojećih postrojenja s visokim emisijama ugljika.

Njegovi su glavni ciljevi ublažiti posljedice tranzicije financiranjem diversifikacije i modernizacije lokalnog gospodarstva te smanjenjem negativnih posljedica na zaposlenost. U tu će se svrhu iz Fonda za pravednu tranziciju podupirati ulaganja u područja kao što su digitalna povezanost, tehnologije čiste energije, smanjenje emisija, regeneracija industrijskih objekata, prekvalificiranje radnika i pružanje tehničke pomoći.

Sredstva koja se dodjeljuju iz Fonda za pravednu tranziciju države članice mogu dopuniti sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda plus.

REACT-EU

REACT-EU (Recovery Assistance for Cohesion and the Territories of Europe) se nastavlja na mjere odgovora na krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa (Coronavirus Response Investment Initiative – CRII i Coronavirus Response Investment Initiative Plus  – CRII+) a doprinijet će zelenom, digitalnom i održivom oporavku gospodarstva.

REACT-EU osigurava 47,5 milijardi eura dodatnih sredstava u razdoblju 2021. – 2022. a mogle su se njima koristiti sve države članice EU iz mehanizma Next GenerationEU do kraja 2023.

2.7.  Pregled svih programa i fondova po područjima

Ukratko o svim programima i fondovima Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. i EU sljedeće generacije (preuzeto u cijelosti sa stranice EK).

1. Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo
Istraživanje i inovacije	Obzor Europa Znanstveni, tehnološki, gospodarski, okolišni i društveni učinak; potpora svim oblicima istraživanja i inovacija Program Euratoma za istraživanje i osposobljavanje Program Euratom namijenjen je provedbi aktivnosti nuklearnog istraživanja i osposobljavanja s naglaskom na stalnom poboljšanju nuklearne sigurnosti, nuklearne zaštite i zaštite od radijacije ITER Ambiciozan međunarodni projekt izgradnje najvećeg svjetskog fuzijskog postrojenja, napredne tehnologije energije fuzije za zeleniju i održiviju kombinaciju izvora energije
Europska strateška ulaganja	InvestEU EU dobiva ključne dugoročne izvore financiranja koji će privlačiti privatna ulaganja radi potpore oporavku i izgradnji zelenije, digitalnije i otpornije Europe Instrument za povezivanje Europe Potpora izgradnji ključne energetske, prometne i digitalne infrastrukture u cijeloj Europi Program Digitalna Europa Program Digitalna Europa prvi je program EU-a čiji je cilj ubrzati oporavak i potaknuti digitalnu transformaciju Europe
Jedinstveno tržište	Program jedinstvenog tržišta Jačanje položaja i zaštita potrošača; jamčenje sigurnosti hrane, čime se omogućuje razvoj malih i srednjih poduzeća u EU-u Program EU-a za borbu protiv prijevara Zaštita financijskih interesa EU-a; specijalizirana oprema, stručno znanje i usavršavanje Suradnja u području oporezivanja (FISCALIS) Program Fiscalis nacionalnim poreznim upravama omogućuje stvaranje i razmjenu informacija i stručnog znanja Suradnja u području carina (CUSTOMS) Programom Carina podupire se suradnja među carinskim tijelima te štite financijski i gospodarski interesi EU-a i njegovih država članica
Svemir	Svemirski program Unije Svemirska politika EU-a; satelitska tehnologija i inovacije; podatkovne, navigacijske i komunikacijske usluge; borba protiv klimatskih promjena; odgovor na katastrofe
2. Kohezija i vrijednosti
Regionalni razvoj i kohezija	Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) Jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije EU-a ispravljanjem neravnoteža među regijama programima koje provode lokalne vlasti Kohezijski fond (KF) Cilj je Kohezijskog fonda smanjiti gospodarske i socijalne nejednakosti i promicati održivi razvoj REACT-EU Dodatno financiranje za postojeće kohezijske programe za razdoblje 2014. – 2020. u okviru EFRR-a, ESF-a i FEAD-a Potpora turskoj zajednici na Cipru Cilj je programa olakšati ponovno ujedinjenje Cipra
Oporavak i otpornost	Mehanizam za oporavak i otpornost Mehanizam za oporavak i otpornost najvažniji je element u okviru instrumenta NextGenerationEU i pomoći će Uniji da iz sadašnje krize izađe snažnija i otpornija Instrument za tehničku potporu Instrument za tehničku potporu pruža prilagođeno tehničko stručno znanje zemljama EU-a za provedbu reformi Zaštita eura od krivotvorenja Sprečavanje i suzbijanje krivotvorenja i s njim povezanih prijevara te očuvanje integriteta novčanica i kovanica eura Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (rescEU) Jačanje suradnje između država članica EU-a i šest država sudionica u području civilne zaštite EU za zdravlje Ulaganje u otporne, pravedne i moderne zdravstvene sustave, poboljšanje zdravlja građana EU-a i zaštita ljudi od prekograničnih prijetnji zdravlju
Ulaganja u ljude, socijalnu koheziju i vrijednosti	Europski socijalni fond+ Europski socijalni fond plus (ESF+) glavni je instrument EU-a za ulaganje u ljude u cilju izgradnje uključivije Europe s izraženijom socijalnom komponentom Program Erasmus+ Pružanje potpore za obrazovni, profesionalni i osobni razvoj ljudi u području obrazovanja i osposobljavanja te mladih i sporta Europske snage solidarnosti Za mlade koji žele volontirati kako bi pomogli osobama u nepovoljnom položaju, pružili humanitarnu pomoć ili doprinijeli djelovanju u području zdravlja i okoliša Program Pravosuđe Jačanje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava Program Građani, jednakost, prava i vrijednosti Zaštita i promicanje prava i vrijednosti kako su utvrđeni u Ugovorima EU-a i Povelji o temeljnim pravima Kreativna Europa Kreativna Europa je program Europske komisije za potporu kulturi i audiovizualnom sektoru
3. Prirodni resursi i okoliš
Poljoprivredna i pomorska politika	Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) EFJP financira potporu dohotku za poljoprivrednike EU-a i mjere za stabilizaciju poljoprivrednih tržišta Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) EPFRR daje potporu ruralnim područjima i EU-ovu poljoprivredno-prehrambenom sektoru i sektoru šumarstva Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu Zajednička ribarstvena politika, pomorska politika, akvakultura, održivi razvoj
Zaštita okoliša i klimatska politika	Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) Cilj je prelazak na održivo, kružno i otporno gospodarstvo, zaštita i obnova okoliša, zaustavljanje i preokretanje trenda gubitka bioraznolikosti Fond za pravednu tranziciju Podupiranje tranzicije prema klimatskoj neutralnosti ublažavanjem njezina socioekonomskog učinka u najpogođenijim regijama
4. Migracije i upravljanje granicama
Migracije	Fond za azil, migracije i integraciju Migracije, azil i integracija, zajednički europski sustav azila, upravljanje migracijama, solidarnost
Upravljanje granicama	Fond za integrirano upravljanje granicama Upravljanje granicama, zajednička vizna politika EU-a, europska granična i obalna straža, oprema za carinske provjere na carinskim graničnim prijelazima i u carinskim laboratorijima
5. Sigurnost i obrana
Sigurnost	Fond za unutarnju sigurnost Sigurnost Unije, rješavanje problema radikalizacije, terorizma, kibernetičkog i organiziranog kriminala, zaštita žrtava kaznenih djela Razgradnja nuklearnih postrojenja (Litva) Sigurno zatvaranje starih nuklearnih reaktora, zaštita okoliša i ljudskog zdravlja Nuklearna sigurnost i razgradnja nuklearnih postrojenja Sigurno zatvaranje starih nuklearnih reaktora, zaštita okoliša i ljudskog zdravlja
Obrana	Europski fond za obranu Europski fond za obranu ključna je inicijativa Komisije za potporu suradničkom istraživanju i razvoju obrambenih sposobnosti iz proračuna EU-a
6. Susjedstvo i svijet
Vanjsko djelovanje	Globalna Europa: Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju Globalna Europa glavni je financijski instrument EU-a za doprinos održivom razvoju, miru i stabilnosti u svijetu Humanitarna pomoć U slučaju katastrofe ili humanitarne krize EU pruža pomoć pogođenim zemljama i stanovništvu Zajednička vanjska i sigurnosna politika ZVSP doprinosi ciljevima očuvanja mira, sprečavanja sukoba i jačanja međunarodne sigurnosti Prekomorske zemlje i područja Promicanje gospodarskog i socijalnog razvoja prekomorskih zemalja i područja, povećanje njihove otpornosti i konkurentnosti te smanjenje osjetljivosti
Pretpristupna pomoć	Pretpristupna pomoć Potpora zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama u preobrazbi njihovih društava, pravnih sustava i gospodarstava na putu prema članstvu u EU-u

Pretpristupna pomoć

Pretpristupna pomoć
Potpora zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama u preobrazbi njihovih društava, pravnih sustava i gospodarstava na putu prema članstvu u EU-u