2. Pristup RH fondovima

2.1. ESI fondovi – EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI u Programskom razdoblju 2014.-2020.

Glavni cilj RH je omogućiti državi održivi razvoj i uravnoteženi gospodarski rast korištenjem ESI fondova: Stoga je kohezijska politika EU investicijska politika Europske unije kojom se promiče i podržava ravnomjeran razvoj država članica i njegovih regija.

• Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)
• Europski socijalni fond (ESF)
• Kohezijski fond (CF)
• Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EARDF)
• Europski pomorski i ribarski fond (EMFF) .

Prva tri fonda (ERDF, ESF, CF) zajednički se nazivaju i Instrumenti kohezijske politike, čiji su ciljevi:

• konvergencija (potaknuti gospodarski razvoj i zaposlenost najslabije razvijenih država članica EU i njihovih regija kroz različita ulaganja u svim sektorima)
• regionalna konkurentnost i zapošljavanje
• teritorijalna suradnja.

Regionalna konkurentnost i zapošljavanje postiže se nizom ekonomskih i socijalnih promjena, poticanjem inovacija, poduzetništva, ulaganjem u zaštitu okoliša i razvoj tržišta rada u regijama koje nisu obuhvaćene ostvarenjem cilja konvergencije, dok europska međunarodna suradnja označava jačanje suradnje na prekograničnoj, transnacionalnoj i međuregionalnoj razini kroz brojne lokalne i regionalne incijative.

Udio instrumenata kohezijske politike u proračunu EU-a 2014. -2020. prikazan je na slici:

Kako bi mogla koristiti navedene fondove, RH je, kao i ostale države članice, izradila i usvojila programske dokumente za razdoblje 2014.-2020. kojima se definira strateški okvir za korištenje ESI fondova, nacionalni razvojni ciljevi i prioritetna područja ulaganja, usklađeni s ciljevima i prioritetima Strategije Europa 2020

Nacionalni dokumenti usklađeni su sa ZAJEDNIČKIM STRATEŠKIM OKVIROM, koji definira sveobuhvatnu strategiju i investicijski okvir za ulaganja iz svih ESI fondova te sadrži prijedloge učinkovite primjene sredstava EU u postizanju ciljeva Strategije Europa 2020. Zajednički strateški okvir definira prioritetna područja za aktivnosti suradnje i ulaganja i osigurava koherentnost/usklađenost i konzistentnost/dosljednost s nacionalnim programima reformi.

SPORAZUM O PARTNERSTVU između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. je ključni strateški dokument kojim se definiraju prioriteti korištenja sredstava strukturnih instrumenata EU-a i koji povezuje razvojne ciljeve RH s ciljevima Kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. Uz Sporazum o partnerstvu, za razdoblje 2014.-2020. usvojena su tri OPERATIVNA PROGRAMA kojima se određuju intervencije ključne za ostvarivanje prioriteta utvrđenih krovnim dokumentom i način njihove provedbe: OP s područja konkurentnosti i kohezije; OP s područja učinkovitih ljudskih resursa i OP s područja tehničke pomoći.

Područja koja nisu navedena u strateškim dokumentima ne mogu se sufinancirati sredstvima EU-a. Više o toj temi dostupno je na stranicama https://strukturnifondovi.hr/.

U sklopu Operativnih programa raspisuju se natječaji na koje prijavitelji podnose projektne prijave. Za sufinanciranje se odabiru projekti koji prije svega pridonose ostvarenju nacionalnih ciljeva, a posredno i ostvarenju EU ciljeva (Strategije Europa 2020).

2.2. Detaljniji pregled fondova od 2014. do 2020.

Europski fond za regionalni razvoj

Cilj Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) jest ojačati gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju Europske unije. Iz toga fonda moguća je izravna pomoć investicijama u poduzeća, posebno u mala i srednja poduzeća, da bi se stvorila održiva radna mjesta i povećala konkurentnost, infrastruktura povezana s istraživanjem i razvojem, telekomunikacijama, okolišem, energijom i prometom, kao i poduzetnička infrastruktura, ali i financijski instrumenti (fondovi rizičnog kapitala, fondovi za lokalni razvoj i sl.) kao potpora regionalnom i lokalnom razvoju.

EFRR je glavni izvor sredstava namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu (sa sjedištem u Hrvatskoj, s urednim poslovanjem i prihvatljivim djelatnostima prema uvjetima natječaja). Korisnik sam morati sufinancirati projekt u iznosu od 50 do 60%, ovisno o specifičnim uvjetima u natječaju. Primjeri prihvatljivih aktivnosti su nabava novih tehnologija, uvođenje istraživanja i razvoja, ulaganja u inovativne proizvodnje s ciljem jačanja produktivnosti, smanjenje štetnog utjecaja na okoliš promjenama u proizvodnom procesu, ulaganja u opremu i objekte itd.

Europski socijalni fond

Europski socijalni fond (ESF) je EU financijski instrument za ulaganje u ljude – povećavaju se mogućnosti zapošljavanja europskih građana, promiče bolje obrazovanje te poboljšava situacija najugroženijih osoba, onih na rubu siromaštva. I taj je program koristan poduzetnicima, iako se iz njega ne očekuju ulaganja u sredstva za proizvodnju, već u razvoj i jačanje ljudskih potencijala.

U Programskom razdoblju 2014.-20020. važna su četiri tematska cilja:

• poticanje zapošljavanja i potpora mobilnosti radne snage
• promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva
• ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje te
• povećavanje kapaciteta institucija i učinkovitosti javne administracije.

Kohezijski fond

Kohezijski fond je sredstvo pomoći za zemlje članice čiji je bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku manji od 90% prosječnog BND-a zemalja članica Europske unije – kriterij koji zadovoljava RH.

U programskom razdoblju 2014. – 2020, Kohezijski fond pomaže ulaganjima u prilagodbu klimatskim promjenama i u prevenciju rizika, sva ulaganja u sektore vodoprivrede i gospodarenje otpadom te u urbani razvoj. S obzirom na to da se radi o infrastrukturnim projektima velike vrijednosti, Kohezijski fond nije izravno područje na koje apliciraju poduzetnici svojim projektima, ali se i oni mogu naći u ulogama ugovaratelja, tj. pružatelja određenih usluga, isporučitelja opreme ili izvođača radova.

Sektorski program – Europski fond za ribarstvo (Europski fond za pomorstvo i ribarstvo)

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) instrument je Zajedničke ribarske politike (CFP – Common Fisheries Policy). Osnovni cilj fonda je osiguravanje održivog ribarstva u EU, a njegova sredstva namijenjena su prilagodbi ribarske flote radi postizanja veće konkurentnosti, zaštiti okoliša, obrazovanju u ribarstvu i pratećoj industriji te povećanju raznolikosti gospodarskih aktivnosti u ribarskim zajednicama.

Sektorski program – Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za jamstva u poljoprivredi

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) i Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EAGF) instrument su financiranja Zajedničke poljoprivredne politike EU-a (ZPP ili CAP – Common Agricultural Policy). Razvoj ruralnih područja jedan je od prioriteta ZPP-a, u koji Europska unija ulaže oko 40% svojeg proračuna. Ta je politika namijenjena i očuvanju okoliša te osiguravanju odgovarajućih prihoda poljoprivrednicima diljem Europske unije. Putem ZPP-a Europska unija nastoji osigurati stabilnu opskrbu kvalitetnom hranom po pristupačnim cijenama, istovremeno omogućujući poljoprivrednicima odgovarajući prihod. Tom se politikom potiče i ruralni razvoj, kao i turizam, predstavljanje tradicionalnih ruralnih obrta i kvalitetnih autohtonih proizvoda, uz brigu o očuvanju okoliša.

Programi Zajednice/ Programi EU-a

Programi EU-a (više od 200) pokrivaju širok raspon područja i integrirani su niz aktivnosti čija je svrha promicati suradnju država članica na različitim područjima, tako da postižu ciljeve EU-a u određenom sektoru (politici EU-a). Planiraju se za sedmogodišnja razdoblja. Više o programima za razdoblje 2014.-2020. možete saznati na https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/programi-unije/

Neki od programa su: Zdravlje za rast – Treći višegodišnji program EU u području zdravstva, ,Program o pravima, jednakosti i građanstvu, Kreativna Europa, Europa za građane, Program za konkurentnost poduzeća (malih i srednjih) COSME, Obzor 2020, Erasmus+, LIFE program za zaštitu okoliša i klimatske akcije, Customs 2020., Fiscalis 2020., Program za zapošljavanje i socijalne inovacije, Program za pravosuđe, Hercule III i Mehanizam Unije za civilnu zaštitu.

Program Horizon 2020 (Obzor 2020.) naslijedio je FP7 i nastavlja financiranje istraživanja i inovacija. Prioriteti Horizona 2020 su: poticanje ekonomskog rasta i zapošljavanja u Europi, jačanje sinergije i suradnje znanstvenog i poslovnog sektora, usklađivanje znanstvenih i komercijalnih projekata usmjerenih na postizanje konkretnih rezultata.

EU ovim programom potiče istraživanja s iznosom od 24,6 milijarda eura i tako jača znanstveno-tehnološki sektor u EU-u, globalnu poziciju i konkurentnost, povećava inovativnost i konkurentnost industrije ulaganjem 18 milijarda eura u ključne tehnologije i razvoj SME te osigurava 31,8 milijarda eura za borbu protiv klimatskih promjena, za pojeftinjenje obnovljivih izvora energije, sigurnost hrane, zdravlje, nova transportna rješenja itd.

COSME ima cilj ojačati poduzetničku klimu u Europskoj uniji, poticati rast SME i njihovu konkurentnost, poticati veću zastupljenost SME na europskom i globalnom tržištu. U proračunskom razdoblju 2014. – 2020. proračun programa COSME iznosi oko 2,5 milijardi eura, a ciljevi programa su stvaranje uvjeta u kojima će mali i srednji poduzetnici pridonositi povećanju europskog BDP-a s 1,1 milijardu eura svake godine i umrežavanje oko 40.000 poduzetnika koji će generirati 30.000 novih radnih mjesta.

2.3. ESI fondovi u Programskom razdoblju 2021.-2027.

Programiranje mjera novog Programsko-financijskog razdoblja EU 2021.-2027. nije još završeno (travanj 2021.), ali su političkim dogovorom Europskog parlamenta i Vijeća o prijedlozima Komisije za razdoblje od 2021. do 2027. dogovoreni svi instrumenti povezani s kohezijskom politikom te su konačni tekstovi spremni za službeno odobrenje Europskog parlamenta i Vijeća.

Regionalni razvoj i kohezija nakon 2021: kratak pregled novog okvira

Ulaganja će biti usmjerena na pet glavnih ciljeva:

1. pametniju Europu, usmjerivanjem na inovacije, digitalizaciju, gospodarsku preobrazbu i potporu malim i srednjim poduzećima
2. zeleniju Europu, carbon free (bez ugljika), provedbom Pariškog sporazuma i ulaganjem u energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena
3. povezaniju Europu, opremljenu strateškim prometnim i digitalnim mrežama
4. socijalniju Europu, provedbom europskog stupa socijalnih prava i podupiranjem kvalitetnog zapošljavanja, obrazovanja, stjecanja vještina, socijalne uključenosti i jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi
5. Europu bližu građanima, podupiranjem strategija vođenih na lokalnoj razini i održivog urbanog razvoja u cijelom EU-u.

U okviru kohezijske politike i dalje se ulaže u sve regije, kao i prije na osnovi tri kategorije (manje razvijene, tranzicijske i razvijenije regije).

Metoda dodjele sredstava i dalje se uglavnom temelji na BDP-u po stanovniku, ali se uvode novi kriteriji (nezaposlenost mladih, niska razina obrazovanja, klimatske promjene te prihvaćanje i integracija migranata) kako bi se bolje odražavalo stvarno stanje na terenu. Najudaljenije regije i dalje će ostvarivati korist od posebne potpore EU-a.

Kohezijskom politikom uz to se podupiru lokalno pokrenute strategije rasta te se jača uloga tijela lokalne uprave u upravljanju fondovima. Ojačana je urbana dimenzija kohezijske politike: 6 % EFRR-a namijenjeno je održivom urbanom razvoju, a predviđen je i novi program umrežavanja i izgradnje kapaciteta za tijela gradske uprave – europska urbana inicijativa.

Najavljeno je i pojednostavnjenje programiranja i provedbe („manje pravila, jasnije i sažetije odredbe“), za ukupno 80 mjera uz manji broj posebnih ciljeva u području kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027.

POJEDNOSTAVLJENJE PRAVNOG OKVIRA EU: bit će donesena jedna (zajednička) uredba za sedam fondova s podijeljenim upravljanjem: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF), Europski socijalni fond plus (ESF+), Europski fond za pomorstvo i ribarstvo EFPR, Fond za unutarnju sigurnost (FUS), Instrument za upravljanje granicama i vizama (BMVI), Fond za azil i migracije (FAMI).

11 tematskih ciljeva za razdoblje 2014. – 2020. konsolidirano je u pet ciljeva politike 2021.-2027. Opširniji ciljevi politike jednostavniji su za izvješćivanje i državama članicama omogućuju veću fleksibilnost u prenošenju sredstava unutar određenog prioriteta.

Pored toga, pojednostavljena je logika intervencije, koja će biti usredotočena na opširne ciljeve politike i posebne ciljeve. Svi pokazatelji i vrste intervencija nalaze se na jednoj razini – jedino na razini posebnog cilja (ne provlači se između prioriteta i posebnih ciljeva kao što je to bilo dosad).

Poduzećima i poduzetnicima koji koriste potpore EU-a novi okvir donosi smanjenje administrativnog opterećenja i jednostavnije podnošenje zahtjeva za isplatu sredstava pomoću pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova. Da bi se olakšale sinergije među fondovima, sedam fondova EU-a koji se provode u partnerstvu s državama članicama („podijeljeno upravljanje“) sada je obuhvaćeno jednim objedinjenim pravilnikom. Komisija predlaže i blaže provjere za programe s dobrim dosadašnjim rezultatima te pojačano oslanjanje na nacionalne sustave i proširenje načela jedinstvene revizije kako bi se izbjegle dvostruke provjere.

Kohezijskom politikom podupiru se reforme kako bi se uspostavilo okruženje pogodno za ulaganja u kojem poduzeća mogu uspješno poslovati. Zajamčit će se potpuna komplementarnost i usklađenost s novim, poboljšanim Programom potpore strukturnim reformama.

Objedinjenim pravilnikom koji obuhvaća fondove iz kohezijske politike i Fond za azil i migracije olakšat će se uspostava lokalnih strategija za integraciju migranata uz potporu sinergijski primijenjenih sredstava EU-a; sredstva iz Fonda za azil i migracije usmjerit će se na kratkoročne potrebe migranata nakon dolaska, dok će se kohezijskom politikom podupirati njihova društvena i profesionalna integracija. Osim u okviru objedinjenog priručnika, olakšat će se i sinergije s drugim instrumentima EU-a, npr. programima Zajednička poljoprivredna politika, Obzor Europa, LIFE i Erasmus+.

Nova generacija programa za međuregionalnu i prekograničnu suradnju („Interreg”) omogućit će državama članicama prevladavanje prekograničnih prepreka i razvoj zajedničkih usluga. Komisija predlaže novi instrument za pogranične regije i države članice koje žele uskladiti svoje pravne okvire: Europski prekogranični mehanizam.

Na temelju uspješne pilot-aktivnosti iz razdoblja od 2014. do 2020. Komisija predlaže stvaranje međuregionalnih inovacijskih instrumenata. Regije sa srodnim pametnim specijalizacijama dobit će dodatnu potporu za izgradnju sveeuropskih klastera u prioritetnim sektorima kao što su obrada velikih količina podataka, kružno gospodarstvo, napredna proizvodnja i cyber-sigurnost.

Svi će programi i dalje imati okvir uspješnosti s mjerljivim ciljevima (broj otvorenih radnih mjesta, broj novih korisnika širokopojasnog interneta). U novom okviru uvodi se godišnji pregled uspješnosti u obliku dijaloga o politikama između programskih tijela i Komisije. Uspješnost programa ocjenjivat će se i pri reviziji na sredini razdoblja. Da bi se postigla transparentnost i da bi građani mogli pratiti napredak, države članice sve će podatke o provedbi morati prijavljivati svaka dva mjeseca, a Otvorena podatkovna platforma za kohezijsku politiku automatski će se ažurirati.

Kako bi Europa bila još povezanija s građanima, dodatno se naglašava potreba za boljom komunikacijom o pozitivnim rezultatima kohezijske politike. Države članice i regije imaju pojačane obveze u području komunikacije, poput organizacije događaja povodom otvaranja velikih projekata koje financira EU i razvoja planova širenja informacija na društvenim mrežama.

Istodobno se komuniciranje o projektima koje financira EU pojednostavnjuje jedinstvenim brendiranjem svih različitih fondova EU-a, jedinstvenim portalom na kojem se prikazuju sve mogućnosti financiranja koje su dostupne poduzećima i jedinstvenom bazom podataka o projektima koju vodi Komisija.

OBVEZE RH ZA KORIŠTENJE INSTRUMENATA NOVOG PROGRAMSKOG RAZDOBLJA

Za početak provedbe instrumenata novog programsko-financijskog razdoblja EU, RH treba pripremiti i usvojiti Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine (NRS 2030) koja sadrži odgovore na pitanja:

• gdje smo trenutno i koji su nam razvojni potencijali?
• gdje želimo biti do 2030. godine (vizija, razvojni smjerovi i strateški ciljevi)?
• kako ćemo to ostvariti (razvojni scenariji)?
• kako ćemo to provoditi (provedbeni mehanizmi i „flagship” projekti)?
• kako ćemo to financirati?
• kako ćemo upravljati procesom?

Strateški okvir NRS 2030 je definiran na slijedeći način:

1. Prepoznatljiva Hrvatska
2. Ekonomski stabilna i učinkovita Hrvatska
3. Konkurentna, poduzetna i inovativna Hrvatska
4. Sigurna Hrvatska
5. Zelena Hrvatska
6. Povezana Hrvatska
7. Uključiva Hrvatska
8. Hrvatska naprednih regija (Rast i radna mjesta za regije).

Uz Nacionalnu razvojnu strategiju, potrebno je također pripremiti i usvojiti Sporazum o partnerstvu i tri operativna programa vezana za kohezijsku politiku:

1. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. čiji će se EU dio financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda
2. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2021.– 2027. čiji će se EU dio financirati iz Europskog socijalnog fonda +
3. Integrirani teritorijalni program 2021.–2027. čiji će se EU dio financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda te Fonda za pravednu tranziciju.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije zaduženo je za pripremu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021. -2027. dok se Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike zadužuje za pripremu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. -2027.

Ostalo

Uz sve navedene programe, novi prijelazni mehanizam pomoći je REACT-EU.

REACT-EU (Recovery Assistance for Cohesion and the Territories of Europe) se nastavlja na mjere odgovora na krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa (Coronavirus Response Investment Initiative (CRII) i Coronavirus Response Investment Initiative Plus (CRII+) a doprinijet će zelenom, digitalnom i održivom oporavku gospodarstva.

REACT-EU osigurava 47,5 milijardi eura dodatnih sredstava u razdoblju 2021. – 2022. za sve države članice EU iz mehanizma Next Generation EU, koja će biti dostupna kroz Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) i Europski socijalni fond t(ESF) te putem Europskoa Fonda za pomoć najpotrebitijima (FEAD).