3. Programi financiranja, nacionalni udio, sufinanciranje

Kohezijska se politika, kako je spomenuto, temelji na konceptu solidarnosti. Pri tome veliku ulogu igra proračun EU-a..

Proračun se izrađuje na sedmogodišnjoj osnovi: aktualni proračun odnosi se na razdoblje 2014. – 2020, a u pripremi je novi proračun za razdoblje 2021.-2027.

Uobičajena kratica je MFF (multiannual financial framework; hrv. višegodišnji financijski okvir); prije je bio poznat pod nazivom financijska perspektiva. Rezultat je dogovora između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije te određuje maksimalan iznos i strukturu predviđenih rashoda. Cilj višegodišnjeg financijskog okvira je odgovoriti na dugoročne prioritete EU-a (u razdoblju 2014. – 2020. to su bili prioriteti definirani strategijom Europa 2020, a u razdoblju 2021. – 2027. to će biti prioriteti iz strategije Europske Komisije za provedbu Programa Ujedinjenih naroda do 2030. (Agende 2030.) i ciljeva održivog razvoja).

Proračun EU financira se gotovo u potpunosti (98%) iz vlastitih sredstava.

Uplate u proračun EU-a sastoje se od pet kategorija (primjer za 2019. godinu:)

Prihodi na temelju bruto nacionalnog dohotka država članica: 64,2%
Tradicionalni vlastiti izvori (carinske takse, naknada za šećer i dr): 13,0%
Prihodi na temelju PDV-a: 11,0%
Ostalo (doprinosi na plaće EU administracije, uplate država koje nisu članice EU-a za određene programe, naplate kamata, kazni i dr.): 10,6%
Prijenos nepotrošenih sredstava iz prošle godine: 1,1%

Primjer rashoda EU proračuna 2017.godina: ukupno 157.9 milijardi EUR

Vlastiti prihodi temeljeni na BND-u proizlaze iz jedinstvene stope koja se primjenjuje na bruto nacionalni dohodak država članica, pri čemu se postotak određuje/prilagođava svake godine kako bi se uravnotežili prihodi i rashodi.

EU može prikupiti vlastita sredstva do granice od 1,20% ukupnog bruto nacionalnog dohotka (BND) svih država članica.

Što se tiče vlastitih prihoda na temelju PDV-a, primjenjuje se jedinstvena stopa od 0,3% na osnovicu poreza na dodanu vrijednost svake države članice, s tim da je oporeziva osnovica PDV-a ograničena na 50% BND-a za svaku zemlju.

Kad je riječ o rashodima, odnosno isplatama iz proračuna EU-a, većina se odnosi na poljoprivrednu politiku (37%) te ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju (34%), dok se manji dio odnosi na administraciju (6%), sigurnost i građanstvo (3%) te program Global Europe (6%).

„EU budget 2017 by financial framework heading“, izvor: EU, https://europa.eu/european-union/about-eu/eu-budget/expenditure_en

“Bogatije” EU članice više sudjeluju u uplatama, dok sredstva više koriste “siromašnije” države sa strukturnim problemima, čime je postignut element solidarnosti i preraspodjela sredstava od bogatijih prema siromašnijim državama članicama.

EU osigurava specifičnu ciljanu financijsku pomoć zemljama članicama, kandidatkinjama, kao i potencijalnim zemljama kandidatkinjama, kako bi i one dosegle standarde EU-a te pojačale konkurentnost, razinu razvijenosti, političke, gospodarske i institucionalne reforme. Općenito, svrha fondova je jačanje kohezijske politike Europske unije, što vodi jačanju globalne konkurentnosti europskog gospodarstva.

Sredstva za financiranje regionalne i kohezijske politike EU-a od 2014. do 2020. iznose 351 milijardu eura, od čega

nerazvijena područja dobivaju najveći dio (cca 45%), a obuhvaćaju sve regije čiji je BDP po stanovniku manji od 75% prosjeka EU-a
tranzicijske regije (BDP od 75% do 90% prosjeka EU-a) dobivaju oko 10% ukupnih sredstava
razvijenije regije (BDP više od 90% prosjeka EU-a) dobivaju oko 15% sredstava
KF ima oko 20% sredstava i nastavlja financirati infrastrukturu na području prometa i okoliša u državama čiji je BDP manji od 90% prosjeka EU-a.
Connecting Europe (program povezivanja Europe u segmentu prometa, energetike i IKT-a /Informacijsko-komunikacijske tehnologije/) dobiva 10%

Za razliku od prikazane strukture rashoda za 2017. godinu, godišnji proračun EU-a za 2020. godinu iznosio je 172,3 milijardi eura, od čega se na socijalnu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju odnosilo 58,6 milijarde eura. Veliki dio rashoda i dalje se isplaćuje kroz Europski fond za jamstva u poljoprivredi (European Agricultural Guarantee Fund, EAGF), prvenstveno kao izravna plaćanja poljoprivrednicima („Prvi stup“ Zajedničke poljoprivredne politike).

Izvor: Europsko vijeće, Vijeće Europske unije, https://www.consilium.europa.eu/hr/infographics/2020-eu-budget-areas/

3.1. Alokacije za RH iz EU proračuna

PRIJEDLOG FINANCIJSKE ALOKACIJE IZ PRORAČUNA EU ZA RH ZA RAZDOBLJE 2021.-2027. (u eurima)

Najavljena alokacija za Hrvatsku 2021. – 2027. iznosi 14.3 milijarde eura za kohezijsku i poljoprivrednu politiku, dok “Next generation” Europe iznosi 9.4 milijarde eura.

Kohezijska politika (9,58 milijardi):

Europski fond za regionalni razvoj 5,54 milijarde
Europski socijalni fond Plus 1,983 milijarde
Kohezijski fond 1,547 milijarde
Europski fond za pomorstvo i ribarstvo 0,24 milijarde
Fondovi za unutarnju sigurnost, azil i migracije 0,28 milijarde

Zajednička poljoprivredna politika (4,7 milijardi):

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj 2,1 milijardi
Europski fond za jamstva u poljoprivredi 2,6 milijardi

„Next generation Europe“:

Fond za oporavak i otpornost 8,3 milijarde
React EU 750 milijuna
Fond za pravednu tranziciju 387 milijuna

3. Programi financiranja, nacionalni udio, sufinanciranje