Skip to content
IRMO logo

3. Programi financiranja, nacionalni udio, sufinanciranje

3. Programi financiranja, nacionalni udio, sufinanciranje

Kohezijska se politika, kako je spomenuto, temelji na konceptu solidarnosti. Pri tome veliku ulogu igra proračun EU-a..

Proračun se izrađuje na sedmogodišnjoj osnovi: aktualni proračun odnosi se na razdoblje 2014. – 2020, a u pripremi je novi proračun za razdoblje 2021.-2027.

Uobičajena kratica je MFF (multiannual financial framework; hrv. višegodišnji financijski okvir); prije je bio poznat pod nazivom financijska perspektiva. Rezultat je dogovora između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije te određuje maksimalan iznos i strukturu predviđenih rashoda. Cilj višegodišnjeg financijskog okvira je odgovoriti na dugoročne prioritete EU-a (u razdoblju 2014. – 2020. to su bili prioriteti definirani strategijom Europa 2020, a u razdoblju 2021. – 2027. to će biti prioriteti iz strategije Europske Komisije za provedbu Programa Ujedinjenih naroda do 2030. (Agende 2030.) i ciljeva održivog razvoja).

Proračun EU financira se gotovo u potpunosti (98%) iz vlastitih sredstava.

Uplate u proračun EU-a sastoje se od pet kategorija (primjer za 2019. godinu:)

  • Prihodi na temelju bruto nacionalnog dohotka država članica: 64,2%
  • Tradicionalni vlastiti izvori (carinske takse, naknada za šećer i dr): 13,0%
  • Prihodi na temelju PDV-a: 11,0%
  • Ostalo (doprinosi na plaće EU administracije, uplate država koje nisu članice EU-a za određene programe, naplate kamata, kazni i dr.): 10,6%
  • Prijenos nepotrošenih sredstava iz prošle godine: 1,1%

Primjer rashoda EU proračuna  2017.godina: ukupno 157.9 milijardi EUR

Vlastiti prihodi temeljeni na BND-u proizlaze iz jedinstvene stope koja se primjenjuje na bruto nacionalni dohodak država članica, pri čemu se postotak određuje/prilagođava svake godine kako bi se uravnotežili prihodi i rashodi.

EU može prikupiti vlastita sredstva do granice od 1,20% ukupnog bruto nacionalnog dohotka (BND) svih država članica.

Što se tiče vlastitih prihoda na temelju PDV-a, primjenjuje se jedinstvena stopa od 0,3% na osnovicu poreza na dodanu vrijednost svake države članice, s tim da je oporeziva osnovica PDV-a ograničena na 50% BND-a za svaku zemlju.

Kad je riječ o rashodima, odnosno isplatama iz proračuna EU-a, većina se odnosi na poljoprivrednu politiku (37%) te ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju (34%), dok se manji dio odnosi na administraciju (6%), sigurnost i građanstvo (3%) te program Global Europe (6%).

„EU budget 2017 by financial framework heading“, izvor: EU, https://europa.eu/european-union/about-eu/eu-budget/expenditure_en

“Bogatije” EU članice više sudjeluju u uplatama, dok sredstva više koriste “siromašnije” države sa strukturnim problemima, čime je postignut element solidarnosti i preraspodjela sredstava od bogatijih prema siromašnijim državama članicama.

EU osigurava specifičnu ciljanu financijsku pomoć zemljama članicama, kandidatkinjama, kao i potencijalnim zemljama kandidatkinjama, kako bi i one dosegle standarde EU-a te pojačale konkurentnost, razinu razvijenosti, političke, gospodarske i institucionalne reforme. Općenito, svrha fondova je jačanje kohezijske politike Europske unije, što vodi jačanju globalne konkurentnosti europskog gospodarstva.

Sredstva za financiranje regionalne i kohezijske politike EU-a od 2014. do 2020. iznose 351 milijardu eura, od čega

  • nerazvijena područja dobivaju najveći dio (cca 45%), a obuhvaćaju sve regije čiji je BDP po stanovniku manji od 75% prosjeka EU-a
  • tranzicijske regije (BDP od 75% do 90% prosjeka EU-a) dobivaju oko 10% ukupnih sredstava
  • razvijenije regije (BDP više od 90% prosjeka EU-a) dobivaju oko 15% sredstava
  • KF ima oko 20% sredstava i nastavlja financirati infrastrukturu na području prometa i okoliša u državama čiji je BDP manji od 90% prosjeka EU-a.
  • Connecting Europe (program povezivanja Europe u segmentu prometa, energetike i IKT-a /Informacijsko-komunikacijske tehnologije/) dobiva 10% 

Za razliku od prikazane strukture rashoda za 2017. godinu, godišnji proračun EU-a za 2020. godinu iznosio je 172,3 milijardi eura, od čega se na socijalnu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju odnosilo 58,6 milijarde eura. Veliki dio rashoda i dalje se isplaćuje kroz Europski fond za jamstva u poljoprivredi (European Agricultural  Guarantee Fund, EAGF), prvenstveno kao izravna plaćanja poljoprivrednicima („Prvi stup“ Zajedničke poljoprivredne politike).

Izvor: Europsko vijeće, Vijeće Europske unije, https://www.consilium.europa.eu/hr/infographics/2020-eu-budget-areas/

3.1. Alokacije za RH iz EU proračuna

PRIJEDLOG FINANCIJSKE ALOKACIJE IZ PRORAČUNA EU ZA RH ZA RAZDOBLJE 2021.-2027. (u eurima)

Najavljena alokacija za Hrvatsku 2021. – 2027. iznosi 14.3 milijarde eura za kohezijsku i poljoprivrednu politiku, dok “Next generation” Europe iznosi 9.4 milijarde eura.

Kohezijska politika (9,58 milijardi):

  • Europski fond za regionalni razvoj                           5,54 milijarde
  • Europski socijalni fond Plus                                     1,983 milijarde
  • Kohezijski fond                                                           1,547 milijarde
  • Europski fond za pomorstvo i ribarstvo                  0,24 milijarde
  • Fondovi za unutarnju sigurnost, azil i migracije     0,28 milijarde

 Zajednička poljoprivredna politika (4,7 milijardi):

  • Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj     2,1 milijardi
  • Europski fond za jamstva u poljoprivredi             2,6 milijardi

„Next generation Europe“:

  • Fond za oporavak i otpornost          8,3 milijarde
  • React EU                                              750 milijuna
  • Fond za pravednu tranziciju             387 milijuna

Povratak na popis lekcija

Sljedeća lekcija