3. Programi financiranja, nacionalni udio, sufinanciranje
3.1. Proračun EU za proračunsko razdoblje 2021. – 2027.
Omotnica proračuna EU za 2021. -2027. najveća je do sada te iznosi 1 824,3 milijardi eura, od čega 1216 milijardi eura u okviru višegodišnjeg financijskog okvira i 807 milijardi eura u okviru izvanrednog instrumenta za oporavak EU sljedeće generacije (Next Generation EU). VFO za razdoblje 2021. – 2027. revizijom u sredini programskog razdoblja dodatno je povećan za 64,6 milijardi eura kako bi se financirali prioriteti kao što su potpora Ukrajini, migracije i vanjsko djelovanje.
3.1. Vlastiti prihodi EU-a
Za razdoblje od 2021.-2027. godine ukupan iznos vlastitih sredstava koje su uplatile države članice odnosno dodijeljenih EU-u za pokrivanje godišnjih odobrenih sredstava za plaćanje ne smije premašivati 1,40 % BND-a EU-a.
Što se tiče vlastitih prihoda na temelju PDV-a, pojednostavljena su pravila u okviru dugoročnog proračuna za razdoblje od 2021.-2027. godine kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za EU i uprave država članica.
Osnovice PDV-a svake zemlje se ograničavaju na 50 % osnovice bruto nacionalnog dohotka svake zemlje kako bi se ograničili regresivni aspekti sredstava koja se temelje na PDV-u. Na osnovicu PDV-a svake države članice u razdoblju 2021.-2027. primjenjuje se jedinstvena stopa preuzetih obveza od 0,3 %.
Carine se nazivaju tradicionalna vlastita sredstva jer oduvijek postoje kao izravan izvor prihoda proračun EU-a, a za razliku od doprinosa koji se temelje na porezu na dodanu vrijednost i nacionalnih doprinosa koje u proračun EU-a uplaćuju države članice. Carine proizlaze iz poslovnih i trgovinskih politika. Ubiru se na uvoz proizvoda iz trećih zemalja po stopama koje se određuju u Zajedničkoj carinskoj tarifi.
Države članice nadležne su za naplatu carina u skladu sa pravilima utvrđenim u Uredbi Vijeća o provedbi Odluke o vlastitim sredstvima.
U razdoblju od 2021.-2027. države članice zadržat će 25% naplaćenih carina. Time se pokrivaju troškovi naplate, a služi i za poticaj za osiguravanje savjesne naplate dospjelih iznosa.
Doprinos na temelju recikliranog plastičnog ambalažnog otpada uveden je 01. siječnja 2021. godine kao novi izvor proračuna EU-a za razdoblje od 2021.-2027, a sastoji se od nacionalnog doprinosa utvrđenog s obzirom na količinu nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada.
Jedinstvena stopa preuzetih obveza od 0,80 EUR po kilogramu primjenjivat će se na masu nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, uz mehanizam za sprječavanje prevelikih doprinosa država članica slabijeg gospodarskog stanja.
3.2. Primjeri godišnjih prihoda i rashoda EU-a
Izvori financiranja proračuna u 2021.
Proračun EU financira se najvećim djelom (66,19 % u 2021.) iz vlastitih sredstava.
Uplate u proračun EU-a sastoje se od sljedećih kategorija (primjer za 2021. godinu).
- Vlastita sredstva: 158,6 milijardi eura
- Proračunska jamstva, operacije uzimanja i davanja zajmova: 55,5 milijardi eura
- Prihodi, doprinosi i povrati koji se odnose na politike Unije: 19,8 milijardi eura
- Administrativni prihodi: 2,2 milijardi eura
- Viškovi, salda i usklađenja: 1,8 milijardi eura
- Financijski prihodi, zatezne kamate i novčane kazne: 1,6 milijardi eura
- Next Generation: 55,5 milijardi eura
Izvor: Konsolidirana godišnja računovodstvena dokumentacija Europske unije za financijsku godinu 2021. SLUE. Godište 65. 17. listopada 2022. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ%3AC%3A2022%3A399%3AFULL.
Glavni rashodi u okviru podijeljenog upravljanja za financijsku godinu 2021.
Izvor: Ibid.
Glavna su sastavnica rashoda priznatih u konsolidiranim financijskim izvještajima rashodi u okviru podijeljenog upravljanja, koji uključuju sljedeće fondove:
- Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP)
- Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i ostali instrumenti za ruralni razvoj
- Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijski fond (KF) te
- Europski socijalni fond (ESF).
U tim je fondovima nastalo 119,9 milijardi EUR odnosno 54,3 % ukupnih rashoda od 221,0 milijardi EUR nastalih u 2021. (2020.: 109,7 milijardi EUR, 65,9 % ukupnih rashoda).
Povećanje rashoda u okviru podijeljenog upravljanja uglavnom je posljedica povećanja rashoda povezanih s EFRR-om i Kohezijskim fondom (5,8 milijardi EUR) te s ESF-om (3 milijarde EUR). Prikazuje poboljšanje provedbe prema kraju programskog razdoblja za razdoblje 2014.–2020. te privremeno povećanje stope sufinanciranja nakon provedbe mjera u okviru investicijske inicijative CRII+.
Rashodi povezani s EPFRR-om i drugim instrumentima za ruralni razvoj te EFJP-om povećali su se za 1 milijardu EUR, odnosno za 0,3 milijarde EUR.
Nakon uspješnog pokretanja instrumenta NGEU rashodi nastali u okviru izravnog upravljanja, koji se ubrajaju u proračunska sredstva koja su ostvarili Komisija, izvršne agencije i skrbnički fondovi, povećali su se s 22,1 milijarde EUR u 2020. na 63 milijarde EUR u 2021.
Povećanje od 40,9 milijardi EUR uglavnom je posljedica bespovratne potpore dodijeljene u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost NGEU-a, koja je iznosila 42,9 milijardi EUR. Rashodi nastali u okviru izravnog upravljanja povezani s programima cijepljenja protiv bolesti COVID-19 smanjili su se s 1,6 milijardi EUR u 2020. na 0,7 milijardi EUR u 2021.
Rashodi neizravnog upravljanja su proračunska sredstva koja su ostvarili agencije EU-a, tijela EU-a, treće zemlje, međunarodne organizacije i drugi subjekti. U 2021. rashodi nastali u okviru neizravnog upravljanja iznosili su 10,9 milijardi EUR, slično prethodnoj godini, kad su iznosili 11,0 milijardi EUR.
Izvor: Ibid.
Godišnji proračun EU-a za 2023.
Za razliku od prikazane strukture rashoda za 2021. godinu, godišnji proračun EU-a za 2023. godinu iznosio je 186,6 milijardi eura, od čega se na ulaganja u socijalnu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju odnosilo 62,9 milijarde eura. Veliki dio rashoda odnosi se na prirodne resurse i okoliš u iznosu od 57,3 milijardi eura.
Izvor: EU budget for 2023: Council and Parliament reach agreement https://www.cde.ual.es/en/eu-budget-for-2023-council-and-parliament-reach-agreement/ .
EU osigurava specifičnu ciljanu financijsku pomoć zemljama članicama, kandidatkinjama, kao i potencijalnim zemljama kandidatkinjama, kako bi i one dosegle standarde EU-a te pojačale konkurentnost, razinu razvijenosti, političke, gospodarske i institucionalne reforme. Općenito, svrha fondova je jačanje kohezijske politike Europske unije, što vodi jačanju globalne konkurentnosti europskog gospodarstva.
3.2. Alokacije za Republiku Hrvatsku iz proračuna Europske unije 2021. – 2027.
U ovom višegodišnjem financijskom razdoblju za Republiku Hrvatsku je na raspolaganju nešto više od 14 milijardi eura. Zajedno s instrumentom NextGenerationEU (NGEU) Republici Hrvatskoj je na raspolaganju više od 25 milijardi eura za razdoblje od 2021. – 2027.
Svi navedeni programi u tablici odnose se na ostvarenje ciljeva politike: Pametna Hrvatska, Zelena Hrvatska, Povezana Hrvatska, Solidarna Hrvatska i Hrvatska bliže građanima.
Iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2017. RH ima sredstva alocirana iz sljedećih fondova.
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)
Sredstvima tog fonda moguća su ulaganja u infrastrukturu, istraživanje i inovacije, produktivna ulaganja u MSP-ove i ulaganja usmjerena na očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, opremu, softver i nematerijalnu imovinu te umrežavanje, suradnju i razmjenu iskustava. Osigurano je 5,54 milijardi eura.
Kohezijski fond (KF)
Sredstvima iz tog fonda podupiru se ulaganja u području prometa i okoliša, uz poseban naglasak na obnovljivu energiju te ulaganja u TEN-T. Osigurano je 1,546 milijardi eura.
Europski socijalni fond plus (ESF+)
Iz tog izvora financiranjem se podupire veći pristup zaposlenju, modernizacija institucija i usluga tržišta rada, promicanje rodno uravnoteženog sudjelovanja na tržištu rada, promicanje prilagodbe radnika, poduzeća i poduzetnika promjenama, veća kvaliteta, uključivost i djelotvornost sustava obrazovanja i osposobljavanja te njihova relevantnost za tržište rada, promicanje jednakog pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju s naglaskom na skupine u nepovoljnom položaju, promicanje cjeloživotnog učenja. Dostupno je 1,982 milijardi eura.
Fond za pravednu tranziciju (FPT)
Sredstvima iz tog fonda financiraju se mjere koje su posebno usmjerene na produktivna ulaganja u MSP-ove, ulaganja u aktivnosti istraživanja i inovacija te poticanje prijenosa naprednih tehnologija; ulaganja u uvođenje tehnologije i infrastrukture za čistu energiju po pristupačnoj cijeni i smanjenje emisija stakleničkih plinova; ulaganja u digitalizaciju; ulaganja u unapređenje kružnoga gospodarstva te ulaganja u dokvalifikaciju i prekvalifikaciju radnika. Za ta je ulaganja na raspolaganju 185,8 milijuna eura.
Europski fond za pomorstvo ribarstvo i akvakulturu (EFPRA)
Ulaganjem sredstava iz tog izvora podupire se konkurentnost sektora pomorstva i ribarstva, jačanje sposobnosti preživljavanja subjekata (fizičkih i pravnih osoba) u ribarskom sektoru, promicanje ekološkog ribarstva i metoda proizvodnje, poticanje održivog razvoja u ribarskim područjima. Osigurano je 224 milijuna eura.
Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI)
Sredstva iz tog fonda su namijenjena daljnjem jačanju nacionalnih kapaciteta i poboljšanju postupaka za upravljanje migracijama, kao i za jačanje solidarnosti i podjele odgovornosti između država članica, posebno hitnom pomoći i mehanizmom premještanja, poštujući prilikom toga pravila i načela iz poglavlja Temeljnih pravila Europske unije. Osigurano je 47.316.335,00 eura.
Fond za unutarnju sigurnost (FUS)
Financiranjem projekata iz tog izvora pridonosi se postizanju visoke razine sigurnosti u EU, posebno sprječavanjem i borbom protiv terorizma, radikalizacije, ozbiljnog i organiziranog kriminala i kibernetičkog kriminala, pomaganjem i zaštitom žrtava kriminala te pripremom, zaštitom i učinkovitim upravljanjem incidentima, rizicima i krizama povezanim sa sigurnošću. Osigurano je 35.730.549,00 eura.
Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI)
Svrha je sredstava iz tog izvora osigurati snažno i učinkovito integrirano upravljanje vanjskim granicama Europske unije, osiguravajući visoku razinu unutarnje sigurnosti unutar Unije uz istodobnu zaštitu slobodnog kretanja osoba unutar nje. Na raspolaganju je 172.926.701,72 eura.
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
Sredstvima se iz tog izvora podupire europski uzgoj i proizvodnja visokokvalitetne hrane, inovativna i pametna industrijska transformacija, čista i poštena energetska tranzicija, zeleno i plavo ulaganje, kružno gospodarstvo, prilagodba klimi i sprječavanje rizika. Osigurano je 2,1 milijardi eura.
Europski fond za jamstva u poljoprivredi
Sredstvima tog fonda potiče se jačanje zajedničke poljoprivredne politike, jačanje otpornosti poljoprivredno-prehrambenog i ribarstvenog sektora. Osigurano je 2,6 milijardi eura.
Instrument za oporavak EU nove generacije
Za Republiku Hrvatsku je iz Instrumenta za oporavak EU nove generacije (NGEU) na raspolaganju nešto više od 11 milijardi eura, od čega se najveći dio odnosi na sredstva Mehanizma za oporavak i otpornost, iz kojeg je Republici Hrvatskoj dodijeljeno 6,31 milijardi eura bespovratnih sredstava te 3,61 milijardi eura zajmova. Ostala sredstva dodijeljena su za REACT-EU, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Fond za pravednu tranziciju (FPT ).
Izvori:
https://karloressler.eu/wp-content/uploads/2022/03/Priruc%CC%8Cnik-za-EU-fondove.pdf https://razvoj.gov.hr/vijesti/europska-komisija-usvojila-sporazum-o-partnerstvu-i-prihvatila-hrvatsku-strategiju-ulaganja-9-milijardi-eura-u-novom-financijskom-razdoblju-2021-2027/5023
https://eufondovi.gov.hr/pravedna-tranzicija-brzi-prelazak-na-niskougljicno-gospodarstvo/
https://eufondovi.gov.hr/eu-fondovi/sigurnosni-fondovi-2021-2027/