Urednice: Dunja Kučinac i Vesna Vuković
Recenzentice: dr. sc. Biserka Cvjetičanin i izv. prof. dr. sc. Valerija Barada
Izdavač: BLOK, Zagreb
Godina: 2022.
ISBN 978-953-8240-08-9
Knjiga po prvi puta obrađuje problematiku projektnog rada u kulturnom sektoru u Hrvatskoj i analizira polje kulture iz perspektive rada i radnih uvjeta kulturnih proizvođača. Fokusirajući se na kulturnopolitički okvir te strukturu zaposlenja i karakteristike rada u sektoru, studija ukazuje na posljedice sve snažnije projektizacije kulturne proizvodnje: rast nesigurnosti i potplaćenost velikog broja kulturnih radnica i umjetnika. Prvo nas poglavlje uvodi u temu studije te nudi argumente za priznavanje i prepoznavanje rada kao temelja svake kulturno-umjetničke proizvodnje. Poglavlje koje slijedi donosi niz podataka o strukturi zaposlenosti i osnovnim karakteristikama rada u kulturnom sektoru u Hrvatskoj i ocrtava širi političko-ekonomski kontekst važan za razumijevanje projektnog rada koji dominira poljem. Treće poglavlje analizira različite posljedice koje projektizacija kulturne proizvodnje ima za radne uvjete i nejednakosti u polju, dok četvrto poglavlje temu sagledava iz perspektive javnih politika i regulacije rada u kulturi. Zaključno, peto poglavlje, sažima prethodno iznesene argumente te postavlja jasan zahtjev za razvojne javne politike koje će omogućiti plaćeni rad i bolje radne uvjete u polju kulture, ali i šire očuvanje kulture kao javnog dobra.
Knjiga je dostupna u .pdf formatu na poveznici.
Iz recenzija:
“Studija svoje neposredno izvorište pronalazi u aktualnom društvenom i ekonomskom položaju kulturnih radnika. Međutim, istovremeno nudi i širi razloge nepriznavanja i nepercipiranja kulturnog rada kao rada, a argumentaciju nalazi u povijesnim, ali i socio-političkim procesima. Zbog toga studija uz pregledan ima i analitički karakter, što je čini materijalom koji se može koristiti i u neposrednim zagovaračkim raspravama.”
(izv. prof. dr. sc. Valerija Barada, Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru)
“Autorica s velikim poznavanjem problematike projektnog fleksibilnog tipa rada u kulturi otvara niz pitanja i zalaže se za nove oblike financiranja rada koji mora biti pravedno plaćen unutar sustava ‘u kojem se kultura i umjetnost shvaćaju kao javno dobro’.”
(Dr. sc. Biserka Cvjetičanin, Institut za razvoj i međunarodne odnose)