Filmovi iz malih zemalja poput Hrvatske suočavaju se sa snažnom konkurencijom za pažnju publike. Konkurencija utječe na to kakvi se filmovi proizvode i, posljedično, što gledamo u kinima. Europski istraživački projekt CresCine istražuje snagu i izazove s kojima se suočavaju filmovi u malim zemljama.
Istraživanje izazova malih europskih filmskih tržišta
Istraživački projekt CresCine bavi se izazovima s kojima se suočavaju mala filmsko-produkcijska tržišta u Europi. Projekt koji je financiran sredstvima Europske unije kroz istraživački program Obzor Europa , vodi Manuel Damásio sa Sveučilišta Lusófona u Lisabonu. Početna premisa projekta jest ekonomski i kulturni značaj lokalnih filmskih industrija u sedam malih država i regija – Irskoj, Danskoj, Estoniji, Litvi, Portugalu, Hrvatskoj te Flandriji u Belgiji. Novi istraživački izvještaj projekta nazvan Mala europska filmska tržišta: portreti i usporedbe (Small European Film Markets: Portraits and Comparisons) prati njihov razvoj od 2014. do 2022. godine, uzimajući u obzir faktore poput proizvodnog volumena, obrazaca financiranja, dostupnosti u katalozima videa na zahtjev (VoD) i broju gledatelja.
Izvještaj prati razvoj sedam malih tržišta tijekom perioda unutar kojeg se dogodila ekspanzija globalnih streaming servisa, pandemija virusa COVID-19 i ekonomski udar na filmsku proizvodnju, kao i na kinematografe. Ono što je zajedničko za svih sedam tržišta jest činjenica da je domaća publika premala da bi sama održala lokalnu filmsku industriju. Ono što istraživana tržišta diferencira su različite strategije kojima se nose s tim ključnim izazovom.
Hrvatska: umjeren festivalski uspjeh između snažnog programa poticaja i slabog domaćeg tržišta
Poput Irske, Hrvatska ima snažan program poticaja za servisne produkcije, koji kontinuirano privlači strane produkcije i doprinosi izvoznom volumenu. Komparativno gledajući, Hrvatska ima nizak stupanj javnog financiranja filma, tek nešto iznad Litve i Estonije. Dostupni podaci pokazuju da je posjećenost kina u Hrvatskoj općenito niska (prosječno 0,9 posjeta po stanovniku), što dijelom može biti pripisano visokoj cijeni karata, ali i ograničenjima prikazivačke infrastrukture. U periodu od 2014. do 2022. godine, domaće tržište kontinuirano ima niske udjele u ukupnoj gledanosti (slično kao i u Portugalu), ali se u nekoliko posljednjih godina vidi porast. Hrvatski filmovi ostvaruju umjeren uspjeh na međunarodnim festivalima, ali se ne prikazuju često u kinima izvan zemlje, dok se njihova prisutnost u VoD katalozima tek počela povećavati posljednjih godina.
Cijeloj vijesti možete pristupiti na sljedećoj poveznici, a izvještaju na mrežnim stranicama projekta CresCine. Portret hrvatske filmske industrije na hrvatskom jeziku u pdf formatu dostupan je ovdje.
