Dr. sc. Barbara Lovrinić Higgins i dr. sc. Aleksandra Uzelac, suradnice na projektu CULTMED, sudjelovale su na međunarodnoj godišnjoj konferenciji DARIAH 2026 (Digital Research Infrastructure for the Arts and Humanities) koja se održala od 26. do 29. svibnja 2026. na Sveučilištu Roma Tre u Rimu. Glavna tema konferencije bila je „Digital Arts and Humanities With and For Society: Building Infrastructures of Engagement“.
Konferencija je okupila više od 260 stručnjaka iz 36 zemalja koji su sudjelovali u 15 sesija izlaganja, 7 panela i 59 postera, predstavljajući istraživanja vezana uz suradničke infrastrukture za kulturnu baštinu, CARE principe, pedagogije angažmana i druge aktualne teme iz područja digitalne humanistike.
Barbara Lovrinić Higgins je u sesiji Heritage Infrastructure as critical Infrastructure – strategies to build resilient infrastructure for engagement and public good predstavila rad „Excavating the Archive: A Critical Examination of the EU’s Triple-Infrastructure Nexus for Digital Cultural Heritage“, koji kritički analizira europsku infrastrukturu za digitalnu kulturnu baštinu nastalu povezivanjem triju infrastrukturnih slojeva: istraživačkih infrastruktura, podatkovnih prostora i inicijativa poput Europskog kolaborativnog oblaka za kulturnu baštinu (ECCCH). Rad je istražio načine na koje se oblikuju politike, standardi i modeli upravljanja digitalnom kulturnom baštinom te potencijalne posljedice takvih infrastrukturnih transformacija za kulturne institucije, istraživače i korisnike kulturne baštine.
Zajednički rad Aleksandre Uzelac i Barbare Lovrinić Higgins „Beyond Digitisation Metrics: Towards Impact-Oriented Evaluation in Cultural Heritage“, predstavljen je u sesiji Evaluating Impact and Value in Digital Cultural Heritage: Infrastructures, Institutions, and Engagement, a bavio se pitanjem evaluacije učinaka digitalne kulturne baštine. Rad propituje prevladavajuće pristupe vrednovanju projekata digitalizacije, koji uspješnost često mjere prvenstveno kvantitativnim pokazateljima, poput broja digitaliziranih objekata ili korištenja digitalnih platformi, te zagovara razvoj pristupa usmjerenih na razumijevanje šireg društvenog, kulturnog i institucionalnog utjecaja digitalne baštine. Posebna pažnja posvećena je postojećim europskim okvirima za procjenu učinka te izazovima mjerenja dugoročnih i kvalitativnih promjena koje digitalna kulturna baština može potaknuti.
