Dr. sc. Damir Demonja, znanstveni savjetnik u trajnom izboru, zajedno s dr. sc. Sanjom Tišmom, znanstvenom savjetnicom u trajnom izboru i Davidom Ranogajcem, mag. educ. lik. kulture, iz Medičarsko-voskarske radionice Blažeković, Osijek, objavili su znanstveni rad kategoriziran kao prethodno priopćenje naslova „Tradicijsko obrtništvo kao potencijal društvenog poduzetništva: primjer medičarsko-voskarske radionice Blažeković u Osijeku“ u znanstvenom časopisu „Sociologija i prostor“, koji se indeksira u znanstvenoj bazi SCOPUS, izdavač kojega je Institut za društvena istraživanja.
Sažetak rada
Rad istražuje potencijal tradicijskog obrtništva kao mikro-oblika društvenog poduzetništva na primjeru Medičarsko-voskarske radionice Blažeković u Osijeku. Polazeći od integriranoga teorijskog pristupa koji povezuje održivi lokalni razvoj, nematerijalnu kulturnu baštinu i društveno poduzetništvo, autori analiziraju višeslojnu društvenu, kulturnu i gospodarsku ulogu tradicijskog obrta u lokalnoj zajednici.
Istraživanje je provedeno kvalitativnim pristupom i metodom studije slučaja. Podatci su prikupljeni dubinskim intervjuima s vlasnicom radionice, promatranjem proizvodnog procesa te analizom povijesne arhivske građe, interne dokumentacije i javno dostupnih izvora. Analiza pokazuje da tradicijski obrti, iako najčešće formalno nisu prepoznati kao društvena poduzeća, u praksi ostvaruju važnu društvenu misiju: čuvaju i prenose baštinjena znanja i vještine, pridonose lokalnom identitetu, održavaju obiteljski kontinuitet rada te stvaraju kulturnu vrijednost koja nadilazi tržišnu razmjenu.
Posebna je pozornost posvećena institucionalnim i regulatornim preprekama opstanku tradicijskih obrta u Hrvatskoj. Među njima su neodgovarajuća klasifikacija djelatnosti, teškoće poslovanja i fiskalizacije na sajmovima i proštenjima, ograničenja povezana s obiteljskim radom, zahtjevi sustava HACCP te nedostatak obrazovnih i strukovnih mehanizama za osposobljavanje novih majstora. Autori zaključuju da je za dugoročnu održivost takvih obrta potreban integriran okvir potpore koji povezuje kulturne, gospodarske, obrazovne i socijalne politike, pri čemu lokalna zajednica treba imati aktivnu ulogu zaštitnika i su-kreatora obrtničkog razvoja.
Ključne riječi
Tradicijski obrt; društveno poduzetništvo; nematerijalna kulturna baština; medičarstvo; licitar; studija slučaja; lokalni razvoj; Hrvatska.
POVEZNICA:
DOI oznaka: https://doi.org/10.5673/sip.64.1.2.
