U petak, 7. studenoga 2014., održan je drugi okrugli stol u suorganizaciji IRMO-a i Friedrich Ebert Stiftung-a koji propituju proširenje Europske Unije, odnose Hrvatske i susjednih zemalja, regionalnu suradnju i druga važna pitanja hrvatske vanjske politike.

Ovi su događaji dio šireg napora Instituta da potiče diskusiju o temama od javnog interesa.

Željko Kuprešak, Pomoćnik ministrice vanjskih poslova, naznačio je obrise hrvatske vanjske politike prema regiji. Ona je bila i bit će afirmativna u smislu podržavanja europskog puta svih zemalja regije koje još nisu članice EU. U kontekstu BiH, razbijena je iluzija da Hrvatska želi snižavanje kriterija za BiH pri pristupanju u EU, već samo mogućnost otvaranja pregovora kroz odgađanje Sejdić-Finci problema. Stabilna i europska Jugoistočna Europa hrvatski je strateški interes koji ona i podržava kroz brojne projekte transfera znanja i drugih bilateralnih napora.

Florian Bieiber, profesor sa Sveučilišta u Grazu, podsjetio je kako je u 14 godina jedino Hrvatska pristupila Uniji te da je već i u Europi jasno kako dosadašnji pristup ne daje dobre rezultate. Unatoč tome, on za sada ne vidi postojanje neke nove Europske politike prema regiji. Temeljeni je problem što ponuda za proširenje, u novim uvjetima ekonomske i političke krize, više nije dovoljno atraktivna i brza. Predugo čekanje je loše, jer potiče stvaranje autoritarnih stranaka i potiče etničke tenzije.

U tom se stavu slaže s profesorom Dejanom Jovićem, predsjednikom Upravnog vijeća IRMO-a koji smatra kako prostor za proširenje u Jugoistočnoj Europi neće trajati vječno jer će se pojaviti novi geopolitički igrači koji će zakomplicirati političku situaciju. Maja Bobić, Glavna tajnica Europskog pokreta u Srbiji, slaže se da nema novina u europskom pristupu, ali smatra da ne postoji ni podrška za ključne reforme, naročito u javnoj upravi.  Novi je izvještaj za Srbiju izbalansiran, a Vlada je postavila ambiciozan cilj da do 2018. Srbija bude unutarnje spremna za članstvo. Suprotno ovom stavu, Aleksandar Trifunović, voditelj Buka Magazina iz Banja Luke, situaciju u BiH vidi mnogo pesimističnije. Smatra kako je međunarodna zajednica nakon poraza svoje politike prema BiH, odustala i od odgovornosti i pažnje prema toj zemlji. Zbog neodgovornih političkih elita, atrofiranja drugih političkih potencijala te zaleđenom procesu pomirenja, smatra kako situacija u toj zemlji nije bezazlena, već i opasna.

Ovaj pesimistični stav prema Balkanu dijeli i Vojko Volk, Ambasador Republike Slovenije u Hrvatskoj koji smatra da je u prošlosti, a zbog pozitivne klime investicija, napretka i sigurnosti, pogled na Balkan bio mnogo optimističniji. Zbog toga je potreban novi val investicija te izgradnje infrastrukture. Melita Mulić, zastupnica u Hrvatskom saboru, slaže se da je ekonomska pomoć bitna, no smatra da su politička rješenja još nužnija.

Uslijedila je bogata sesija pitanja i odgovora.

Share:
Skip to content