U srijedu, 27. svibnja 2026. godine, u prostorijama Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj održano je gostujuće predavanje prof. Johna Bachtlera pod nazivom „Budućnost kohezijske politike: prilike i rizici reformi u programskom razdoblju 2028.–2034.“, organizirano u okviru projekta EUROIMPACT.
Prof. Bachtler, profesor emeritus na Sveučilištu Strathclyde u Glasgowu i bivši direktor European Policies Research Centre, u predavanju je analizirao budućnost kohezijske politike u kontekstu reforme Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2028.–2034. Posebno se osvrnuo na sve veći pritisak novih strateških prioriteta EU-a: konkurentnosti, strateške autonomije, zelene tranzicije, demografskih promjena, obrane, otpornosti i proširenja, na raspoložive proračunske resurse Unije.
U središtu predavanja bili su prijedlozi Europske komisije za novi MFF, uključujući restrukturiranje proračuna, jačanje financiranja konkurentnosti i sigurnosti, smanjenje izdvajanja za kohezijsku politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku te uvođenje nacionalnih i regionalnih partnerskih planova. Prof. Bachtler istaknuo je kako predložena reforma otvara mogućnosti za veću koordinaciju politika, fleksibilniju provedbu i snažniji naglasak na rezultatima, ali istodobno nosi i važne rizike za vidljivost, financiranje i teritorijalnu usmjerenost kohezijske politike.
Posebna pozornost posvećena je pitanju uloge prostora i teritorijalnih razlika u ostvarivanju budućih europskih prioriteta. Prof. Bachtler naglasio je da regionalne razlike, tzv. „razvojne zamke“, ranjivosti pojedinih područja u kontekstu ostvarenja ciljeva zelene tranzicije, institucionalni kapaciteti regija te uloga malih i srednje velikih gradova moraju ostati u središtu rasprave o budućnosti kohezijske politike. Upozorio je i na mogućnost jačanja centralizacije, slabljenja regionalnog vlasništva nad programima te povećane konkurencije između sektorskih i teritorijalnih ciljeva.
Predavanje je obuhvatilo i tijek pregovora o novom MFF-u, različite pozicije država članica i Europskog parlamenta, kao i otvorena pitanja vezana uz višerazinsko upravljanje, provedbene modele, pokazatelje uspješnosti, reviziju, pojednostavljenje i proračunsku fleksibilnost. Zaključno je istaknuto da će reforma za razdoblje 2028.–2034. biti jedan od ključnih testova za budući karakter kohezijske politike: hoće li ona ostati europska razvojna politika usmjerena na smanjivanje teritorijalnih razlika ili će se postupno podrediti širim sektorskim i nacionalnim prioritetima.
Nakon predavanja uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali predstavnici akademske zajednice, javnih institucija i privatnog sektora. Rasprava se posebno usmjerila na buduću raspodjelu sredstava EU-a, ulogu regija u novom programskom okviru, višerazinsko upravljanje te odnos između kohezijske politike i novog europskog fonda za konkurentnost.
Uvodna obraćanja održali su voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, gđa Zrinka Ujević, i ravnatelj Instituta za razvoj i međunarodne odnose, dr. sc. Jakša Puljiz, dok je završnu riječ dala emerita dr. sc. Sanja Maleković iz IRMO-a, u kojoj je sažela ključne poruke predavanja i rasprave.
