Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) odobrila je financiranje istraživačkog projekta u području društvenih znanosti pod naslovom Networks of public communication in Croatia: mediatisation of the public sphere and the challenges of new media (NETCOMM). Projektni tim čine Nada Švob-Đokić (voditeljica), Paško Bilić (zamjenik voditeljice), Nina Obuljen-Koržinek (suradnica) i Ivan Balabanić (suradnik – Institut Ivo Pilar). Istraživačke aktivnosti počinju 1. rujna 2014. i trajat će tri godine. Ukupno financiranje projekta je 336 705 kuna.
Sažetak
Mediji i društvo tvore blisko povezan i dinamičan odnos. Mediji su oblikovani društvom u kojem djeluju, a društva su oblikovana medijima koji u njima djeluju. Ovaj međuodnos utječe na društvenu promjenu i tzv. procese medijatizacije (Schulz, 2004; Krotz, 2007; Hjarvard, 2008; Hepp, 2011). Tehnologije umreženog komuniciranja mijenjaju ekvilibrij odnosa medija i društva te usmjeravaju proces medijatizacije u nove smjerove. Međutim, ne radi se o jednostavnom tehnološkom učinku, već o složenom procesu među-prožimanja. U ovom se istraživanju proučavaju načini na koje umrežena komunikacija (Cardoso, 2008) mijenja sferu javnog komuniciranja (Habermas, 1991). Pritom se fokusiramo na četiri dimenzije medijatizacije: protezanje, zamjenu, prožimanje i prisvajanje (Schulz, 2004) da bismo proučavali procese medijske proizvodnje i medijskih praksi korisnika interneta. Glavni je cilj razumijevanje procesa medijske proizvodnje, potrošnje, i njihovih međuodnosa s obzirom na javnu komunikaciju kroz nove, online i umrežene medije. Specifični ciljevi uključuju doprinose razvoju teorije medijatizacije, razvijanje klasifikacije online medija u Hrvatskoj, razvoj idejnih nacrta mješovite metodologije, te davanje poticaja javnim politikama. U istraživanju se koristi sekvencijalna, eksplorativna istraživačka strategije (Creswell, 2009). U prvoj fazi koristimo višestruke, kvalitativne analize slučaja procesa organizacijske promjene različitih online medija. U drugoj među-fazi, izrađuju se anketni upitnici na temelju kvalitativne studije. U trećoj fazi provodi se anketa na nacionalnom reprezentativnom uzorku kako bi se poboljšali analitički zaključci dobiveni istraživanjem. Potencijalni korisnici istraživanja uključuju: znanstvenu zajednicu, medijsku industriju, medijske organizacije, stvaratelje javnih politika, regulatorne institucije te udruge civilnog društva.

Share:
Skip to content