Projekt praćenja medijskog pluralizma (Media Pluralism Monitor) jedinstveni je alat koji se primjenjuje za procjenu rizika kojima je izložen medijski pluralizam u zemljama članicama Europske unije i odabranim zemljama kandidatkinjama. Projekt od 2013. financira Europska komisija, a koordinira Centar za medijske slobode i medijski pluralizam (CMPF) Europskog sveučilišnog instituta (EUI) u Firenci. Institut za razvoj i međunarodne odnose sudjeluje u implementaciji projekta od 2015. pod vodstvom dr. sc. Paška Bilića.
Procjene rizika temelje se na zakonodavnim, političkim i ekonomskim varijablama kako bi se utvrdila razina pluralizma u europskim medijskim sustavima. U 2021. projekt je proveden u ukupno 32 europske zemlje, a procjene rizika odnose se na 2020. godinu i to na četiri domene: fundamentalna zaštita, tržišni pluralizam, politička nezavisnost i društvena uključivost.
Rezultati za Hrvatsku pokazuju srednji rizik u području fundamentalne zaštite (41%) medijskog pluralizma, političke nezavisnosti (61%) medija i društvene uključivosti (61%) medija te visoki stupanj rizika u području tržišnog pluralizma (71%) u medijskom sustavu.
Rezultati za fundamentalnu zaštitu (41%) reflektiraju probleme u zaštiti novinarske profesije i standarda, prvenstveno zbog visokog broja tužbi upućenih novinarima, osobi tzv. SLAPP (engl. strategic lawsuits against public participation) tužbi.
U području političke nezavisnosti (61%) rezultati reflektiraju nedovoljnu razinu nezavisnosti javnog servisa te nedostatak uredničke autonomije medija. Samoregulacija uredničke autonomije medijskim statutima pokazuje se izrazito neučinkovitom.
Društvena uključivost (61%) nedovoljno je zaštićena u području rodne jednakosti, odnosno pristupa žena medijima i upravljačkim funkcijama, zastupljenosti nacionalnih manjina u medijima te razvoju sveobuhvatne strategije medijske pismenosti.
Nedostatak tržišnog pluralizma (71%) izražen je u području koncentracije digitalnih platformi, koncentracije tradicionalnih medija i komercijalnog utjecaju na medijski sadržaj. Također je izražen u nedovoljnoj zaštiti tržišnog natjecanja u području digitalnih medija, odnosno u području horizontalne i među-medijske koncentracije.
COVID-19 pandemija utjecala je na smanjenje ulaganja u oglašavanje u medijima te na pogoršanje radnih uvjeta novinara.
Cjelokupni izvještaj za Hrvatsku dostupan je ovdje: PDF1.pdf
Cjelokupni izvještaj za sve zemlje dostupan je ovdje: PDF2.pdf
Sažetak rezultata za sve zemlje dostupan je ovdje: https://cmpf.eui.eu/mpm2021-executive-summary/
