Autor Krešimir Jurlin bavi se problemom utjecaja pandemije koronavirusa na svjetsko gospodarstvo. Osvrće se na trenutnu percepciju svijeta kao nekoordiniranog i prezaduženog te ekstremno osjetljivog na izvanredne situacije, s obzirom na velik nerazmjer umjerenih i predvidivih prijetnji koronavirusa i njihova velikog utjecaja na globalno gospodarstvo. Ističe potrebu poboljšanja sustava koji će predviđati i naviještati rizične pojave istodobno pripremajući adekvatan odgovor na te izazove. Navodi globalnu organizacijsku nespremnost za slučajeve pandemije, globalnu i regionalnu zaduženost koja znatno ograničava otpornost na izvanredna stanja te problem zaduženosti koji ugrožava temelje Europske unije. Također smatra da, iako je Hrvatska vrlo dobro reagirala na pandemiju, problemi zaduženosti i nadalje predstavljaju veliku prijetnju razvoju. Između ostalog smatra kako je potrebno revidirati nacionalne strateške dokumente te jasno definirati postupke stručnog operativnog postupanja u slučaju epidemija i ostalih zdravstvenih rizika, sukladno globalno prihvaćenim smjernicama, uz izbjegavanje utjecaja političkih odluka ili stavova pojedinaca; ojačati ulogu Međunarodnog monetarnog fonda u procjeni rizika prezaduženosti svih sektora, uz redefiniranje ključnih pokazatelja. Europska unija pak treba poboljšati metodološku i analitičku podlogu za identifikaciju problema javnog i ukupnog duga te ojačati mehanizme njihovog smanjenja na razinu koja omogućuje reakciju na nastup iznenadnih nepovoljnih okolnosti.
Utjecaj pandemije koronavirusa na svjetsko gospodarstvo
