Časopis: Nova prisutnost – Časopis za intelektualna i duhovna pitanja, Vol. XVIII, Broj 3, str. 653-668
Članak: Importance of Storytelling: How to Create More Resilient Cultural Heritage (Važnost pripovijedanja: kako stvoriti baštinu koja traje)
Izdavač: Kršćanski akademski krug (KRAK)
Godina: 2020.
ISSN 1334-2312 (tisak) i ISSN 1848-8676 (online)
DOI: https://doi.org/10.31192/np,https://doi.org/10.31192/np.18.3.15,
Sažetak
Dobro ispričana priča oduvijek je bila temelj dobrog marketinga i poslovanja, odnosno »prodaje«, proizvoda i odredišta. Suočeni s povećanjem konkurentnosti i sve zahtjevnijim posjetiteljima koji traže turizam aktivne prirode i integrirane sadržaje, turistički dionici suočavaju se s izazovima oblikovanja inovativnih turističkih sadržaja koji će, prije svega, »ispričati priču« i stvoriti cjelovito, više osjetilno iskustvo. Glavni sastojak ovog holističkog pristupa razvoju destinacije ogleda se ponajprije u činjenici da je zajednica uključena u sve aspekte razvoja. Nakon što se lokacija uskladi s potrebama turista, ona postaje destinacija. Uključivanje posjetitelja u život destinacije smanjuje negativan utjecaj koji turizam može imati i stvara održivost.
Kako taj proces funkcionira u slučaju prirodnih katastrofa ili pandemijskih kriza? Kako pripovijedanje može postati važno sredstvo povezivanja ljudi i stvaranja kulturne baštine koja traje, koja je s nama i tijekom katastrofa? Koji su alati za upravljanje rizikom od katastrofa, posebno kada se radi o kulturnoj baštini? Temeljno je pitanje i kako društvene inovacije i sudjelovanje u upravljanju mogu pridonijeti otpornijem i uključujućem kulturnom nasljeđu i kako se takvi pristupi mogu poboljšati i primijeniti u Europi.
Ovaj rad tumači važnost pripovijedanja u kontekstu pandemijskih kriza, kao što je COVID-19, ali i drugih prirodnih katastrofa, poput zemljotresa ili poplava koje su zbog klimatskih promjena i utjecaja čovjeka češće nego ikad prije. Na temelju rezultata istraživanja i primjera dobre prakse (hrvatske i europske), ovaj rad identificira osnovne korake i alate koji mogu pomoći privatnim i javnim dionicima u stvaranju kvalitetnih proizvoda i sadržaja. Korištenjem primjera studija slučaja također se pokazuje da bi inovativni pristupi i sudjelovanje u upravljanju mogli pridonijeti baštini koja traje, koja je s nama u vremenima kriza, i turističkim destinacijama kakve se žele osmisliti.
Ključne riječi
Kulturna baština, upravljanje rizikom od katastrofa, integrirani turizam, interpretacija, trajanje, pripovijedanje
Cjeloviti tekst dostupan je na poveznici: https://hrcak.srce.hr/file/357998
