Izdavač: Heritage 2022, 5(3)
Godina: 2022.
ISSN 2732–2745
Sažetak:
Društveni sukobi i politički izazovi specifičan su oblik društvenih pritisaka u zaštiti baštine i često rezultiraju njenim osporavanjem. Jedan od nedavnih slučajeva, Meštrovićeve skulpture Indijanci postavljeni na javnom prostoru u Chicagu, nakon prosvjeda Black Lives Matter postale su predmetom osporavanja. Cilj ovoga rada je kritički ocijeniti osporavanje baštine u ovoj studiji slučaja, istovremeno ukazati na druge čimbenike koji utječu na osporavanje baštine osim onih koje teorija poznaje, te pronaći moguće strategije suočavanja s problemom. Pritom su korištene kvalitativne mješovite metode: istraživanje za stolom, studija slučaja i nestrukturirani intervju. Analiza je provedena u skladu s četiri teorije (teorija međunarodnih odnosa, teorija kolektivnog pamćenja, teorija društvenih pokreta i kultura otkazivanja), a rezultati su pokazali: (a) da slučaj nije imao veći učinak na međunarodne odnose SAD i Hrvatske, (b) novi tip osporavanja baštine nazvan „obrnuto osporavanje“ (engl. reversed contestation) temeljeno na iskrivljenom narativu, (c) iluzorni otpor u teoriji društvenih pokreta, (d) novu teoriju nazvanu „baštinom otkazivanja“ (engl. cancel heritage), koja označava da se kultura otkazivanja prelijeva na kolektivno pamćenje. Moguće strategije suočavanja s problemom i njegovog rješavanja ukazuju na potrebu za suptilnim sudioničkim pristupom u zaštiti baštine, dok su zaborav, odnosno oprost, vjerojatno najučinkovitija metoda koja vodi do kolektivnog psihološkog oslobođenja, teško ostvarivi.
Poveznica: https://www.mdpi.com/2571-9408/5/3/142
