Autor: Mario Kikaš
Godina: 2017.
Jezik: hrvatski
Sažetak
Proces kandidature hrvatskih gradova za Europsku prijestolnicu kulture (EPK) obilježen je prije svega činjenicom da je velik broj gradova sudjelovao, odnosno predao i „branio“ prijavne knjige pred povjerenstvom nezavisnih stručnjaka za dodjelu Europske prijestolnice kulture. Čak devet hrvatskih gradova prijavilo se na inicijalni poziv Europske komisije za predaju kandidatura, četiri su grada nastavila svoj kandidacijski proces u „drugoj fazi“, a projekt Europske prijestolnice kulture konačno je dodijeljen Rijeci. U većini prijavljenih gradova strategije kulturnog razvoja i same prijavne knjige bili su prvi pisani trag kulturnih politika tih gradova, ali i prvi primjer sustavne izrade dokumenata lokalnih kulturnih politika u Republici Hrvatskoj. Uzimajući u obzir tu činjenicu kao i intenzivan proces u kojemu su sudjelovali brojni predstavnici kulturnog sektora, na proces kandidature za Europsku prijestolnicu kulture gledali smo kao na bitan indikator trenutnog stanja i kontinuiteta s ranijim fazama kulturnog razvoja Hrvatske, ali i promjena koje će uslijediti nakon kandidacijskog procesa. Pritom smo uzeli u obzir širi kontekst i osobitosti integracije Hrvatske u europski (kulturni) prostor, čija je završna faza upravo simbolički obilježena Europskom prijestolnicom kulture. U samom procesu kandidature pokazalo se do koje je mjere projekt Europske prijestolnice kulture neusklađen s mogućnostima i potrebama kulturnog sektora u Hrvatskoj i „novim članicama“ Europske unije kao i unutarnjim kulturno-političkim problemima, koji se najbolje uočavaju u neusklađenosti različitih razina upravljanja kulturom. Ovaj se tekst temelji na relevantnoj literaturi o hrvatskim kulturnim politikama i o Europskoj prijestolnici kulture, na dosadašnjim iskustvima provedbe kandidacijskih procesa te na izjavama sudionika projektnih timova svih devet hrvatskih gradova. Njihove su izjave prikupljene u fokus-grupama organiziranima u sklopu sastanka Program Europska prijestolnica kulture i lokalne kulturne politike, koji je održan 9. prosinca 2016. u Zagrebu.
CULPOL tematski dokumenti rezultat su rada na projektu EU kompetencije i nacionalne kulturne politike: kritički dijalozi / CULPOL (broj: 575442-EPP-1-2016-1-HR-EPPJMO-PROJECT) koji je sufinanciran sredstvima programa Europske unije Erasmus+. U tematskim dokumentima istraživat će na koje načine Europska unija utječe na kulturnu politiku na nacionalnoj i na lokalnoj razini kako bi se istraživače/ice kulture, donosioce odluka i kulturne radnike u Hrvatskoj zainteresiralo za EU teme. Cilj CULPOL tematskih dokumenata jest objediniti istraživačke kapacitete suradnika na projektu te ih učiniti vidljivijim i dostupnijim svim zainteresiranim dionicima. Više informacija o projektu dostupno je na mrežnoj stranici culpol.irmo.hr.
Ova publikacija odražava isključivo stajalište autora publikacije i Komisija se ne može smatrati odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze.
