naslovnica

Autorica: Ana-Maria Boromis

Urednica: Dijana Šobota

Izdavači: Zaklada Friedrich Ebert i Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Godina: 2023.

ISBN (FES) 978-953-8376-04-7 (PDF)
ISBN (FES) 978-953-8376-05-4 (tisak)
ISBN (SSSH) 978-953-6176-55-7 (PDF)
ISBN (SSSH) 978-953-6176-56-4 (tisak)

Sažetak

Klimatska kriza na niz načina pogađa hrvatske radnike i radna mjesta, prijeteći produbljivanju socioekonomskih razlika. Hitno su potrebna bolja javnopolitička rješenja i njihova dosljedna provedba. Da bi bila kvalitetna, ta rješenja trebaju biti rezultat međusektorske suradnje ključnih aktera (vlade, poslodavaca i sindikata). Utjecajem klimatske krize u Hrvatskoj najpogođeniji su siromašni radnici, oni koji rade u neformalnom gospodarstvu, sezonski i povremeni radnici, samozaposleni te zaposleni u mikropoduzećima i malim poduzećima. Usto, klimatska kriza različitom snagom pogađa i geografska područja i gospodarske sektore: najizloženiji su sektori koji najviše ovise o prirodnim resursima i klimi, kao što su energetika, poljoprivreda i turizam, dok bi se najveći pritisak mogao osjetiti u sektorima koji su nužni za oporavak, poput hitnih službi. Slabije razvijene regije, a osobito ruralna područja pogođena depopulacijom i nedostatkom radnika, su najugroženije. Radnici i radna mjesta sve više su ugroženi zbog izloženosti ekstremnim vremenskim uvjetima (npr. toplinskim i hladnim valovima), gubitka radnih sati, nestanka tradicionalnih poslova pri zelenoj tranziciji, potrebe za prekvalificiranjem, nužnošću migracija. Sindikati trebaju pridonijeti razvoju mjera potrebnih za zaštitu radnika, njihove sigurnosti, zdravlja, radnih uvjeta i radnih mjesta kako bi zelena tranzicija bila pravedna tranzicija. Istovremeno, doći će do povećanja potražnje za pojedinim uslugama i stvaranja novih radnih mjesta, što otvara mnoge mogućnosti za radnike. Ublažavanje posljedica klimatske krize na radnike i radna mjesta, kao i iskorištavanje mogućnosti koje se pojavljuju uslijed zelene tranzicije, moguće je jedino ako se rješenja i mjere donose kroz suradnju socijalnih partnera: sindikata, koji trebaju informirati i poticati radnike na obrazovanje i prekvalificiranje, koristiti EU fondove za pravednu tranziciju, analizirati učinke i predlagati rješenja; poslodavaca, koji trebaju upravljati prilagodbom radnih mjesta i ublažavanja posljedica klimatske krize te omogućiti dokvalifikaciju i prekvalifikaciju radnika; te Vlade, koja treba brže, sustavnije i hrabrije krenuti u dosezanje klimatske neutralnosti, unaprjeđenje regulatornog okvira za zelenu transformaciju, ukloniti barijere za ostvarivanje definiranih ciljeva te razviti financijske instrumente namijenjene restrukturiranju, uključujući socijalnu zaštitu radnika.

Share:
Skip to content