Autori:
dr. sc. Ane-Maria Boromisa,
dr. sc. Sanja Tišma,
dr.sc. Krešimir Jurlin,
Vesna Mateak,
Anastasya Raditya Ležaić i
Iva Tolić
Izdavač:
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja
Godina izdanja:
2019.
ISBN 978-953-96715-5-4
Studija se bavi modalitetima financiranja znanstvenih institucija (sveučilišta i znanstvenih instituta), modalitetima raspodjele prihoda tih institucija s posebnom pažnjom na autonomiju u raspodjeli prihoda ovisno o njihovim izvorima. U prvom dijelu prikazani su rezultati analize glavnih značajki europskog sustava financiranja znanosti i visokog obrazovanja, trendovi vezani uz autonomiju institucija u sustavu i pokazatelji izvrsnosti. Drugi dio prikazuje iskustava novih država članica EU-a (Estonija, Slovenija, Slovačka, Poljska), država s najbolje rangiranim europskim sveučilištima (UK, Švicarska), starih država članica usporedivih s Hrvatskom prema veličini (Austrija, Irska, Portugal). Također, prikazana su iskustva sustava koji su u prethodnim studijama identificirani kao primjeri dobre prakse čija bi iskustva mogla biti korisna (Finska, Nizozemska, Švedska). Njemačka i Italija uključene su zbog kulturnog i institucijskog utjecaja, a Španjolska daje uvid u prednosti i nedostatke decentraliziranog sustava. Norveška je primjer relevantan za Hrvatsku jer je po broju stanovnika usporediva s Hrvatskom, a znanstveno i istraživačko osoblje ima status javnih službenika. Treći dio donosi podrobniji prikaz stanja u Hrvatskoj. Četvrti dio donosi zaključke i preporuke.
