U utorak, 17. lipnja 2014., IRMO i Friedrich-Ebert-Stiftung Zagreb su-organizirali su okrugli stol pod naslovom: “Bosna i Hercegovina: put izlaska iz krize”. Okrugli stol je održan u konferencijskim prostorijama hotela Dubrovnik.
Prof. dr. sc. Dejan Jović, predsjednik Upravnog vijeća IRMO-a, otvorio je skup pozdravnim govorom. Naznačio je kako je interes za Bosnu i Hercegovinu u Hrvatskoj kontinuiran, ne samo u IRMO-u, već i u široj političkoj i akademskoj zajednici. Bosna i Hercegovina, smatra, jedna je od značajnijih tema u Europskoj Uniji, ali i međunarodnoj politici. Ta je zemlja prošla kroz tragičan period 1990-ih, a specifična je i po odnosu njenih unutarnjih struktura i međunarodne zajednice.
Centralno izlaganje održao je dr. sc. Vedran Džihić, viši istraživač Austrijskog instituta za međunarodne odnose, pod naslovom: „razmišljanje o (ne)mogućem: Potraga za radikalnom promjenom smjera u Bosni i Hercegovini“. Džihić klasificira najčešće poglede na budućnost Bosne i Hercegovine u tri grupe: pesimističnu, realističnu i optimističnu. Svoju poziciju vidi kao podskupinu zadnje opcije, a naziva ju realističko-utopijsko optimističnom.
Prema ovoj poziciji, moguće je da je Bosna i Hercegovina doživjela prve znakove buđenja iz dva desetljeća dugog post-daytonskog sna karakteriziranog nedostatkom napretka, trajnom političkom konfuzijom, političkom pasivnošću i demokraciji koja se poima samo kao fasada dubljih političkih procesa. Prvo, pobunjeni građani organizirani u Plenume integralni su dio ovog procesa, a njihovo djelovanje i ciljevi dokazuju da je narativ o nepomirljivim etničkim podjelama lažan. Drugo, Plenumi napokon omogućavaju građanima da iskuse i provode demokraciju, a nakon što je ona nestala iz javnog prostora. Treće, po prvi puta politička debata nije vođena pod okriljem hijerarhija moći. Ovaj je proces buđenja nužno inkrementalan, a mora uključivati ne samo građane, već i međunarodnu zajednicu koja bi trebala naći način kako surađivati s građanima Bosne i Hercegovine.
Na panelu koji je uslijedio sudjelovalo je nekoliko govornika različitih intelektualnih uvjerenja i institucionalnih afilijacija. Među njima su bili Ines Tanović, članica sarajevskog Plenuma i koordinatorica za među-plenumsku suradnju, Batrić Šekara, izvršni direktor NVO mreže Republike Srpske, Jasmina Čolić, programska menadžerica Public International Law&Policy grupe iz Sarajeva, Melita Mulić, zastupnica u Hrvatskom saboru te Gordan Bosanac, član Centra za mirovne studije. Panelom je moderirala dr. sc. Senada Šelo Šabić, znanstvena suradnica u IRMO-u, a uslijedila je živa rasprava kao i sesija pitanja i odgovora.
Sažimajući neke od ideja koje su iznijeli govornici, dr. sc. Dietmar Dirmoser, voditelj ureda Friedrich-Ebert-Stiftung-a Zagreb, ustvrdio je kako možemo biti sigurni da građani Bosne i Hercegovine nisu zadovoljni petrificiranim političkim sustavom u svojoj zemlji. Ovo je pitanje u svojoj srži pitanje pravde i demokracije. Prema njemu, panel je detektirao četiri osnovne mogućnosti za budućnost Bosne i Hercegovine. S pozitivne strane, možemo se nadati kako će poticaj za promjene doći iz same zemlje ili iz Europske Unije kroz proces pridruživanja. Opasnost leži u druge dvije moguće budućnosti: političkoj imploziji ili nastavljanju stanja zamrznutog konflikta.
Dr. sc. Dietmar Dirmoser osobno ne vidi previše mogućnosti za obistinjavanje zadnje tri opcije. S druge strane, Plenumi, kao forma unutarnje mobilizacije, zvuče zanimljivo unatoč činjenici da još postoje brojne nepoznanice.
