27. veljače 2014. Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) i Francusko veleposlanstvo u Zagrebu organizirali su javno predavanje “Poslije ulaska Hrvatske, kakva je budućnost EU?” koje je održano u Medijateci Francuskog instituta u Zagrebu. Predavanje je održao Prof. Christian Lequesne, voditelj istraživanja na Institutu za političke studije u Parizu, direktor Centra za međunarodne studije i istraživanja (CERI-CNRS) od siječnja 2009. do siječnja 2014. te stručnjak za vanjsku politiku Europske unije i europsku politiku Francuske. Prof. Višnja Samardžija, voditeljica Odjela za europske integracije IRMO komentirala je izlaganje iz perspektive Hrvatske. Predavanje je započelo pozdravnim govorom Nj.E. Michèle Boccoz Francuske veleposlanice u Republici Hrvatskoj, a moderirao ga je Gdin. Luc Lévy, ravnatelj Francuskog instituta u Zagrebu.
Predavanje Prof. Lequesnea bilo je fokusirano na tri teme od naročitog značaja za budućnost EU-a: ekonomska stabilizacija, izazovi legitimnosti i pitanje granica. Prof. je rekao da je kriza Euro zone rezultirala podjelom Europe na Sjevernu u Južnu, te da su krizom najviše pogođene zemlje s velikim javnim i privatnim dugom, neuravnoteženim proračunima i nereformiranim sustavima socijalne skrbi. Prema njegovim riječima EU je bio uspješan u stvaranju različitih mehanizama ekonomske koordinacije, no puno toga još treba napraviti kako na europskoj tako i na nacionalnoj razini. Vezano uz legitimitet, Prof. Lequesne istaknuo je potrebu snažnije komunikacije sa građanima koji moraju biti adekvatno informirani kako EU djeluje i koje prednosti donosi. Vanjske granice EU-a vrlo su važno pitanje, i nije jednostavno dati konačni odgovor gdje su limiti širenja Unije temeljem njezine vlastite odluke. Prema mišljenju predavača diferencirana integracija imati će važnu ulogu u konstruiranju EU-a. Članice Euro zone napreduju većom brzinom, no postoje još i brojna druga područja koja slijede obrazac diferencirane integracije kao što su Područje slobode, sigurnosti i pravde, Vanjska sigurnosna i obrambena politika, te Schengen.
Komentirajući predavanje Prof. Višnja Samardžija rekla je da se EU kreće prama većem stupnju integracije („more Europe“) u području financijske, fiskalne i ekonomske politike, primarno među članicama Euro zone. Koncept političke unije raspravlja se među državama članicama. On se oslanja na integrirani financijski, proračunski i ekonomski okvir, te ga je nužno nadopuniti demokratskim legitimitetom i odgovornošću. Istovremeno prisutna je i tendencija prema „less Europe“ u područjima gdje bi države članice htjele više prostora za djelovanje na nacionalnoj razini.
Vezano uz javnu potporu komentatorica je naglasila da je unatoč svim problemima u državama članicama EU-a potpora europskim institucijama još uvijek komparativno visoka, te nadmašuje potporu koju građani iskazuju nacionalnim institucijama. Najveća smetnja nastavku proširenja predstavljaju neriješena bilateralna pitanja koja opterećuju odnose i usporavaju reforme većine zemalja Zapadnog Balkana.
Nakon predavanja uslijedila je živa rasprava o različitim pitanjima koja su bila adresirana. Na postavljeno pitanje o dilemi između re-nacionalizacije i federalizacije Europe Prof. Lequesne odgovorio je da niti jedna od ovih alternativa ne može biti implementirana u potpunosti. Prema njegovom mišljenju budućnost EU-a biti će, kao i uvijek, rezultat kompromisa između ova dva scenarija.
