Članovi Odjela za kulturu i komunikacije Instituta za međunarodne odnose, znanstvena savjetnica dr. sc. Nada Švob-Đokić te znanstveni novak i doktorand sociologije Paško Bilić, objavili su poglavlje u knjizi u izdanju izdavačke kuće Palgrave Macmillan. Knjigu Understanding Media Policies: A European Perspective uredila je Evangelia Psychogiopoulou, odvjetnica i istraživačica zaposlena u zakladi Hellenic Foundation for Foreign and European Policy u Ateni u Grčkoj.
Knjiga je rezultat suradnje na projektu Preispitivanje europskih medijskih politika: vrednovanje i obnavljanje zahtjeva za slobodnim i nezavisnim medijima u suvremenim demokratskim sustavima, koji je ostvaren u okviru Sedmoga okvirnog programa (FP7) Europske unije. Cilj je projekta istražiti medijske politike, medijsku slobodu i nezavisnost u 14 europskih zemalja. Hrvatsko poglavlje nosi naslov Croatia: A Dynamic Evolvement of media policy i u njemu se detaljno analizira razvoj medijske politike kroz tranzicijske i sistemske promjene od socijalizma do liberalnoga kapitalizma. Analiza je usmjerena na kontekst medijske politike u nedavnoj hrvatskoj prošlosti te se naglašava uloga glavnih sudionika u procesu stvaranja i uspostavljanja medijske regulacije i zakonodavstva. Privatizacija i liberalizacija elektroničkoga emitiranja dovela je do novih odgovornosti za institucije i pojedince uključene u medijske politike. Djelovanje je tih institucija bilo neujednačeno te pod snažnim utjecajem europskih procesa i prilagodbe zakonskom okviru Europske unije. Uloga je države u prijenosu europske regulacije i u oblikovanju medijske politike dominantna. Ta je uloga često višeznačna, posebice prilikom uravnoteživanja javnih, privatnih, lokalnih i europskih utjecaja. Problem prilagodbe europskim standardima jasno odražava prijenos javnih politika i trendove njihova spajanja. Usprkos tome aktualno medijsko zakonodavstvo nije dovoljno prilagođeno lokalnim uvjetima i ne vodi uvijek stvaranju prikladnih pravila. U takvoj situaciji javne i privatne medijske organizacije slijede kratkoročne ekonomske i političke interese, izbjegavaju zakonska pravila te se opredjeljuju za ˝brza rješenja˝ u još uvijek slabo strukturiranome medijskom tržištu te unutar samih medijskih organizacija. Suvremeni medijski krajolik odražava tehnološke promjene (osobito digitalizaciju), uspostavu novih medijskih servisa i tržišta te pluralizam medija. Medijska je industrija u kontinuiranome porastu a preobrazba različitih medijskih tržišta jasno je vidljiva. Institucije i regulacija mijenjaju se znatno sporije,što stvara značajnu prazninu koja vodi poteškoćama u javnoj komunikaciji i djelovanju medija. Jedan je od glavnih izazova medijske politike premošćivanje te praznine.
Nada Švob-Đokić i Paško Bilić objavili su poglavlje u knjizi u izdanju izdavačke kuće Palgrave Macmillan
