Trajanje projekta: 1./2007.- 1./2012.

Voditelj projekta: dr. sc. Sandro Knezović (od 2011. do 2012.)

Voditelj projekta: dr. sc. Mladen Staničić (od 2007. do 2011.)

U okviru projekta provode se istraživanja ekonomskih aspekata sigurnosti. Tijekom prve dvije godine fokus projekta bio je na temama vezanim uz NATO, glavnu sigurnosnu organizaciju u svijetu; na ulogu NATO-a u uspostavi političke stabilnosti i ekonomske sigurnosti u Jugoistočnoj Europi i na ulogu NATO-a u jačanju energetske sigurnosti. U trećoj i četvrtoj godini fokus je uz NATO bio i na drugim temama. Istraživači su analizirali i relevantne aspekte priključivanja u EU te procjenjivali utjecaj drugih globalnih i regionalnih organizacija (UN, WTO, Energetska zajednica i Regionalno vijeće za suradnju) i pojedinih država (prvenstveno SAD-a i Rusije) na ekonomsku sigurnost i upravljanje krizama.

IRMO suradnici na projektu:

    • dr. sc. Damir Demonja
    • dr. sc. Ana-Maria Boromisa
    • Iva Kornfein

Vanjski suradnici:

    • dr. sc. Ivo Šlaus (Hrvatska)
    • dr. sc. Vlatko Cvrtila (Hrvatska)
    • dr. sc. Ivo Samson (Slovačka)
    • dr. sc. Plamen Pantev (Bugarska)

Pozadina projekta i hipoteza

Globalizacija se može, sve više i više, postaviti kao model razvoja koji ne predstavlja izbor, već suvremenu stvarnost međunarodnih odnosa koji transformiraju međunarodno sigurnosno okruženje. Sve postaje međuovisno i povezano, lokalni sukobi na udaljenim dijelovima svijeta nisu “izolirani” prema geografskoj udaljenosti, dok se ekonomske krize i njezini negativni učinci više ne mogu zadržati unutar države ili neke druge granice. U takvom svijetu, informacije, tehnologije, ideologije, dobra, novac i epidemije, kao i oružje za masovno uništenje, ubrzano kruže svijetom i često izazivaju ozbiljne probleme i prijetnje, kako državnoj i regionalnoj sigurnosti, tako i sigurnosti u svijetu. U takvom mobilnom i povezanom globalnom okruženju, koncept sigurnosti se kontinuirano obnavlja i proširuje, tako da je tradicionalni teritorijalni koncept obrane postao gotovo beskoristan. Novo poimanje sigurnosti uključuje unutarnju političku i socijalnu stabilnosti države, učinkovitost i transparentnost demokratskih institucija vlasti, kvalitetan i održiv gospodarski razvitak, kao i pristup građana obrazovnom sustavu. Doduše, to je ono što se naziva dobrim upravljanjem. Uzimajući u obzir odnose pojedinih zemalja prema međunarodnom okruženju, evaluiraju se kapaciteti vezani uz sposobnost i želju za sudjelovanje u mirovnim misijama, regionalnim sustavima kontrole naoružanja, razminiranju, kao i u PfP-u (Partnerstvo za mir) i MAP (Akcijski plan za članstvo) aktivnostima. Prema navedenim općim kriterijima, sigurnosna i obrambena zajednica se pretvara u komponentu demokratskog društva utemeljenog na znanju. U procesu evolucije društva u društvo znanja, rad demokratskih institucija i vladavina prava postali su glavni preduvjeti za unutarnju i vanjsku sigurnost, kao i za gospodarski razvoj. Prema tome, sposobnost za borbu protiv raznih oblika sigurnosnih prijetnji, kao što su terorizam, organizirani kriminal, ilegalna trgovina ljudima i drogom, te oružjem za masovno uništenje, također je neodvojiva od procesa izgradnje demokracije i vladavine prava. Realizacijom navedenih činjenica razvija se svijest o uskoj povezanosti između sigurnosti i demokracije, pa tako u ovom kontekstu načelo nedjeljive kooperativne sigurnosti više dolazi do izražaja. Glavna svrha takvog društva, među ostalim, je osiguranje održivog gospodarskog razvoja, praćenog povećanjem broja radnih mjesta i socijalnom kohezijom koji su neodvojivi od održavanja strateške globalne sigurnosti u novom međuovisnom i multikulturalnom svijetu. S druge strane, teško je zamisliti gospodarski razvoj koji je praćen napretkom standarda stanovništva u nesigurnom okruženju, gdje su komponente, kao što su strana ulaganja, proizvodnja i trgovina, odsutne. Upravo je iz tog razloga sigurnosti koja se  postiže uspostavom društva utemeljenom na znanju od presudne važnosti, osobito u turbulentnoj regiji poput Jugoistočne Europe i zemlji koja je uništena tijekom rata, kao što je Hrvatska. Potrebno je procijeniti mehanizam utjecaja sigurnosti na poticanje ulaganja, putem smanjenja rizika u poslovanju, povećanjem kreditnog rejtinga i utjecaja na učinkovitost ulaganja u vojno-sigurnosni sektor. Treba se istražiti i važnost sigurnosti za pojedine sektore (turizam, ostale usluge, vojna industrija). Procjena povezanosti između nacionalne sigurnosti i antiterorističke politike za turizam je iznimno važna i jasna. Također je potrebno istražiti mehanizme djelovanja i intenzitet utjecaja. Nadalje, potrebno je ocijeniti direktan utjecaj investicija na sigurnost vojne industrije, kao i neposredan utjecaj na temeljnu potražnju  proizvoda i usluga iz drugih uslužnih djelatnosti. Evaluacija utjecaja razvoja vojne industrije na unaprjeđenje razine nacionalne tehnologije također predstavlja važan element.

Provedba i plan istraživanja

Osim kontinuiranog unapređenja teorijskog i metodološko-analitičkog pristupa, plan uključuje nekoliko međusobno povezanih faza. Prvi dio će uključivati ​​detaljni razvoj projekta s jasnim definiranjem konkretnih pitanja vezanih uz istraživanje i očekivane rezultate, kao i sudjelovanje u komunikacijskoj strategiji, s uspostavom Škole novinarstva za praćenje procesa integracije Hrvatske u EU i NATO-a, kao dijela promotivne kampanje i obrazovanja u svrhu primjene standarda i kriterija NATO-a. Biti će provedena i komparativna analiza novih članica NATO-a (bivših tranzicijskih zemlja kao što su Češka, Mađarska i Poljska- prvi val proširenja nakon Hladnog rata, te Bugarske, Estonije, Latvije, Litve, Rumunjske, Slovačke i Slovenije- drugi val). Drugi dio biti će fokusiran na sigurnosni dio projekta u kojem će se analizirati nova paradigma međunarodnih odnosa, kao i uloga NATO-a u tom kontekstu, njegova sposobnosti za suočavanje s novim globalnim nekonvencionalnim prijetnjama, kompatibilnosti kriterija i standarda NATO i EU, te uloga i položaj Hrvatske u “istočnom proširenju” spomenutog vojno-političkog saveza. Treći dio će se usredotočiti na gospodarski dio projekta u kojem će se provesti analiza određenih troškova i koristi uključivanja u suvremena sigurnosna rješenja, poput troškova i koristi modernizacije, reforme, prilagodbe na nove sigurnosne doktrine, obrazovanja i interoperabilnosti. Prema tome, treba se napraviti analiza troškova izgradnje novih struktura nacionalne sigurnosti (njihov utjecaj na državni proračun i BDP-a), kao i povećanje utjecaja sigurnosti na društvena i gospodarska kretanja (povećanje izravnih stranih ulaganja, utjecaj na znanstveni i tehnološki sektor i sl.). Oba dijela projekta, i sigurnosni i gospodarski, uzeti će u obzir komparativna iskustva bivših zemalja u tranziciji koje su nedavno postale članice NATO-a. Četvrti dio će uključivati ​​sublimaciju i vrednovanje rezultata istraživanja iz prethodnih dijelova projekta, kao i njihovu prezentaciju na međunarodnoj konferenciji. S obzirom na dinamiku razvoja integracijskog procesa, moguće je očekivati ​​da će, nakon isteka prve četiri godine istraživanja, biti potrebno provesti procjenu postignuća (i srednjoročni pregled projekta), a možda i prilagodbu završnih aktivnosti u projektu. Tijekom pete godine istraživanja, na temelju navedenih rezultata, analizirati će se iskustva i perspektive misije ALTHEA u Bosni i Hercegovini, kao prve vojne misije EU koja je zamijenila NATO -ovu, ali još uvijek usko surađuje s njom. Ova vrsta suradnje predstavlja preduvjet za uspostavu zone kolektivne sigurnosti u jugoistočnoj Europi, koja implicitno uključuje aktivnu ulogu Hrvatske kao najstabilnije zemlje u regiji. Njezina uloga biti će još važnija kada postane punopravna članica NATO-a, pa će stoga ova analiza troškova i koristi takvog angažmana biti pouzdan pokazatelj njezine spremnosti da se nosi s gospodarskim, sigurnosnim i političkim implikacijama svoje uloge u kolektivnom sustavu sigurnosti NATO-a. Istraživanje će također poslužiti kao znanstveno utemeljena podrška za donošenje odluka o vladinim politikama koje se odnose na izgradnju održivog znanja društva. Rezultati će biti prezentirani kroz sve oblike znanstvene komunikacije s ciljem poticanja aktivnog dijaloga o pojedinim relevantnim pitanjima. Posebni je cilj predstavljanje rezultata na međunarodnoj razini kroz časopise i strane zbornike. Monografije će se objavljivati na temu vanjske politike i međunarodne, osobito sigurnosne, pozicije Hrvatske, te će se nastaviti izdavanje prvog hrvatskog časopisa za međunarodne odnose, “Croatian International Relations Review”, s dodacima iz oblasti sigurnosti. Također će se objavljivati knjige, studije, preporuke, smjernice i strateški “tekstovi i radni materijali”, te će se organizirati  konferencije, radionice, kao i razni oblici edukacije za ciljane grupe korisnike. U području sigurnosti, kao poseban rezultat, očekuje se doprinos komunikacijskoj kampanji za integraciju Hrvatske u NATO-u. S obzirom na činjenicu da je period za provedbu projekta pet godina, očekivani rezultati vremenski su podijeljeni u pet kategorija.

Namjera i ciljevi

Kao i gotovo sve druge tranzicijske zemlje, Hrvatska je definirala punopravno članstvo u NATO-u kao jedan od strateških ciljeva svoje vanjske politike. S obzirom na globalizacijske procese i karakter suvremenih nekonvencionalnih prijetnji, jasno je da niti jedna od zemalja, osobito mala zemlja ograničenih defenzivnih, ekonomskih i drugih mogućnosti, poput Hrvatske, neće biti u stanju suprotstaviti im se sama. Iz tog razloga, Hrvatska se treba obvezati na suradnički model i tražiti svoje mjesto unutar globalnog sigurnosnog okvira, kao što je na primjer NATO. To uključuje određene obveze koje proizlaze iz članstva u takvom mehanizmu, a koje nose određene troškove. Cilj ovog projekta leži upravo u definiranju tih troškova koje svaka zemlja, pa i Hrvatska, mora preuzeti, a njihovom usporedbom s koristi, koja se očekuje od sudjelovanja u međunarodnim sigurnosnim sporazumima, dobila bi se slika opće ekonomičnosti hrvatskog sudjelovanja u njima. Projekt posebno istražuje perspektivu odnosa između razvoja gospodarstva i sigurnosti u Jugoistočnoj Europi, koja je trenutno najturbulentnije područje Europe, te kao takva predstavlja sigurnosni izazov za EU. Kroz ovo područje prolaze mnogi koridori novih nekonvencionalnih prijetnji, poput terorizma, oružja za masovno uništenje, ilegalne trgovine drogom i ljudima te drugi, koji idu od istoka prema zapadu, što znači prema EU. Hrvatska, kao i druge zemlje u regiji, mora kontrolirati promet, a to se može učiniti samo ako je zemlja institucionalno i demokratski stabilna. Jedan od preduvjeta za takvu stabilnost je adekvatan gospodarski razvoj, što jasno pokazuje koliko je takav razvoj važan za uspostavu strukture stabilnosti, koja je opet preduvjet za izgradnju održivog društva znanja. Svrha se također nalazi u sklopu znanstveno-istraživačke podrške sudionicima u procesu donošenja odluka u tom području, čime se njihova učinkovitost i buduće pozicioniranje Hrvatske značajno unapređuje. Prema tome, očito je da se cilj i svrha ovog projekta izravno podudaraju s jedinim konceptom programa, a to je da društvo bude utemeljeno na znanju što je jamstvo za gospodarski i svaki drugi aspekt napretka u okruženju globalne sigurnosti i suživota.

Aplikacija projekta

Republika Hrvatska je u procesu integracije u EU i ulaska u NATO. Pridruživanje takvim međunarodnim okvirima suradnje zahtijeva uključivanje svih aspekata društva, osobito akademske zajednice. Upravo će se istraživanje i njegovi rezultati u okviru ovog projekta provoditi kao znanstvena podrška hrvatskom putu prema punopravnom članstvu u spomenutim međunarodnim organizacijama. Kada je priznata kao nezavisan međunarodno-pravni subjekt, Republika Hrvatska je postavila punopravno članstvo u NATO-u kao svoj strateški cilj. U posljednje vrijeme, rasprave o ispravnosti takve orijentacije postale su sve češće u zemlji, dok je podrška javnosti za takvu strategiju u padu. Glavni cilj ovog projekta je predstaviti općoj hrvatskoj javnosti značaj položaja NATO u sustavu kolektivne sigurnosti i nove paradigme međunarodnih odnosa, kao i položaja Republike Hrvatske u njemu. U tom smislu, provesti će se analiza svih nedostataka i prednosti hrvatskog članstva u NATO-u, jer to je i najvažnija tema rasprave po tom pitanju u zemlji. Dodatni cilj projekta je i analiza načela zajedničkog financiranja, kao i njegov utjecaj na nacionalne proračune, uključujući proračun Republike Hrvatske. Na taj način, ovaj projekt, kao i cijeli program čiji je sastavni dio, može poslužiti kao jedan od ključnih promotora šireg prihvaćanja ideje o razvoju društva utemeljenog na znanju, što također predstavlja značajnu podršku u procesu donošenja odluka u Republici Hrvatskoj. Na temelju rezultata istraživanja, predložit će se osnivanje posebnog praktičnog mehanizma koji bi pomno ispitao sve aspekte procesa, bilo u obliku mreže ili uspostave posebne web stranice ili možda ljetne škole, tako da bi krajnji cilj bio da se koordiniraju svi elementi procesa i o tome obavijestiti javnost

Očekivani rezultati

Očekivani rezultati prve godine projekta su organiziranje međunarodne konferencije koja će aktualizirati spomenutu temu i najaviti istraživanje za razdoblje koje je postavljeno u ovom prijedlogu. Također, svaki dio projekta bit će definiran u detalje te će se provesti komparativna analiza punopravnog članstva u NATO-a i njegovog utjecaja na nove države članice. Nadalje, očekujemo osnivanje Škole novinarstva za praćenje procesa hrvatske integracije u EU i NATO-u, što predstavlja sudjelovanje u komunikacijskoj strategiji, kao dio promotivne kampanje i edukacije za primjenu kriterija i standarda NATO-a. Kao rezultat druge godine provedbe projekta, očekuje se završetak prvog dijela koji se uglavnom bavi sigurnosnim temama, kao i organizacija dvaju seminara na kojima bi se trebali predstaviti konačni rezultati ovog dijela istraživanja. Očekivani rezultati treće godine projekta uključuju finalizaciju drugog dijela projekta koji se uglavnom bavi temama vezanim uz ekonomske aspekte, kao i organizaciju dvaju seminara na kojima bi se predstavili rezultati ovog dijela istraživanja. Tijekom četvrte godine, očekuje se evaluacija svih rezultata istraživanja koji uključuju određene zaključke i vodiče za Hrvatsku, ali i za regiju. Nadalje, organiziranjem međunarodne konferencije, cjelokupni rezultati istraživanja prezentirati će se na odgovarajući način, te će se također predstaviti najbolji načini za njihovu implementaciju. Tijekom pete godine istraživanja, na temelju navedenih rezultata, analizirati će se iskustva i perspektive misije ALTHEA u Bosni i Hercegovini, kao prve vojne misije EU-a koja je zamijenila NATO-ovu misiju, ali još uvijek usko surađuje s njom. Ova vrsta suradnje predstavlja preduvjet za uspostavu zone kolektivne sigurnosti u jugoistočnoj Europi, koji implicitno uključuje aktivnu ulogu Hrvatske kao najstabilnije zemlje u regiji. Njezina uloga će biti još važniji kada postane punopravna članica NATO-a, pa će stoga ova analiza nedostataka i prednosti takvog angažmana biti pouzdan pokazatelj njezine spremnosti da se nosi s gospodarskim, sigurnosnim i političkim implikacijama svoje uloge u kolektivnom sustavu sigurnosti NATO-a.

Share:
Skip to content