Infrastrukture ispunjavaju svoju široku društvenu i razvojnu ulogu kada se njima upravlja kao zajedničkim društvenim resursom koji omogućuje distribuciju privatnih, javnih i društvenih dobara. Mediji su posrednička infrastruktura za brojne društvene djelatnosti u ekonomskoj, političkoj i kulturnoj domeni. Međutim, društvena je uloga medijske infrastrukture u RH u dubokoj neravnoteži jer se u posljednjih tridesetak godina upravljanje tom infrastrukturom prepušta stihijskim i neplaniranim procesima. Privatizacija i liberalizacija, usprkos inicijalnim očekivanjima, nisu doprinijeli medijskom pluralizmu. Tržišni uvjeti natjecanja s dominantnim globalnim platformama dodatno pogoršavaju održivost medija, a politička nezavisnost ključnih institucija ozbiljno je narušena.
Usprkos činjenici da je sloboda izražavanja normativni konsenzus utemeljen u najvišim pravnim standardima liberalne demokracije, u mnogim slučajevima ona ostaje mrtvo slovo na papiru. Pred medijskim sektorom nalaze se brojni i dobro dokumentirani izazovi. Europski akt o slobodi medija (EMFA) pruža priliku da se ravnoteža između društva, države i tržišta popravi. Medijski se prostor promatra kao javna komunikacijska infrastruktura, neovisno o vrsti medija, u kojoj sloboda izražavanja mora biti zajamčena. Uredba će se primjenjivati od 8. kolovoza 2025. u svim zemljama članicama Europske unije. Primjena EMFA-e zahtjeva dubinske promjene Zakona o medijima, Zakona o elektroničkim medijima, Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji te niza direktno i indirektno povezanih zakona i propisa. Međutim, u Republici Hrvatskoj još uvijek ne postoje definirani procesi i koraci za adekvatnu implementaciju i usklađivanje lokalnog zakonodavstva. Zbog važnosti i opsega potrebne reforme, uspjeh se može očekivati samo kroz konsenzus i sudjelovanje svih relevantnih aktera.
U uvodnom dijelu ove rasprave govorit će se o važnosti EMFA-e na razini Europske unije te ulozi projekta Media Pluralism Monitor u definiranju ključnih dimenzija Uredbe i praćenju njezine implementacije. Također će se raspravljati o odabranim člancima Uredbe, odnosno digitalnoj političkoj ekonomiji i velikim online platformama, ocjenama medijske koncentracije, nezavisnosti medijskog regulatora, nezavisnosti javnog servisa i uredničkoj autonomiji medija. Pozivamo sve zainteresirane da se pridruže raspravi koja će se održati 20. veljače (četvrtak) u knjižnici Instituta za razvoj i međunarodne odnose, ulica Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2, s početkom u 10 sati.
Govornici:
Dr. sc. Iva Nenadić
Znanstvena koordinatorica
Centar za slobodu medija i medijski pluralizam (CMPF),
Europski sveučilišni institut, Firenca, Italija
Dr. sc. Paško Bilić
Voditelj Centra za sociologiju medija i digitalno društvo (CEMEDIG),
Voditelj hrvatskog tima na projektu Media Pluralism Monitor od 2015. godine
Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb
Omogućeno je i hibridno sudjelovanje koje je dostupno na ovoj poveznici:
https://us06web.zoom.us/j/85227984267?pwd=sUkXjrdmqrumhrsXGpaAEX61yUawa2.1
