Javna rasprava o Europskom aktu o slobodi medija (EMFA) organizirana je pri Centru za sociologiju medija i digitalno društvo (CEMEDI) Instituta za razvoj i međunarodne odnose s ciljem stvaranja participativne i uključive razmjene znanja o mogućem procesu implementacije te uredbe u Hrvatskoj. Sastanku su prisustvovali predstavnici Hrvatskog novinarskog društva (HND), Sindikata novinara Hrvatske (SNH), Jutarnjeg lista, Hrvatske informativne novinske agencije (HINA), Gonga, Faktografa, Pučke Pravobraniteljice, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Ministarstva kulture i medija.
Uvodno je izlaganje održala dr. sc. Iva Nenadić, znanstvena koordinatorica Centra za medijske slobode i medijski pluralizam (CMPF) Europskog sveučilišnog instituta (EUI) u Firenci. Dr. Nenadić je istaknula širi europski okvir uredbe i ulogu projekta praćenja medijskog pluralizma (Media Pluralism Monitor). Zaključila je da EMFA nije tehničko pitanje već podloga za strukturnu reformu medijskog zakonodavstva i stvaranje okvira za medije i novinarstvo u službi javnog interesa i demokracije. Dr. sc. Paško Bilić u svom je izlaganju naglasio da su problemi hrvatske medijske politike posljedica stihijskih i neplaniranih procesa te da EMFA podrazumijeva stvaranje minimalnih standarda u svim članicama EU. Uvidom u pet odabranih članaka (čl. 4., 5., 7., 18. i 22.) istaknuo je da u hrvatskom zakonodavstvu ili nema sličnih standarda ili su u nekim bitnim elementima ispod očekivanja EMFA-e.
U raspravi koja je uslijedila dionici su istaknuli problem transparentnosti vlasništva nad medijima u Hrvatskoj koji proizlazi iz zakona o trgovačkim društvima koji omogućuje postojanje tajnih vlasnika, a čime se otežava regulacija. Agencija za elektroničke medije razvija platformu financiranu NPOO sredstvima EU, no ističe se sumnja u učinkovitost te platforme s obzirom da će se oslanjati na već postojeće registre. Također je istaknut problem nereguliranog državnog oglašavanja. Dodatni izazovi uključuju nepostojanje mehanizama nadzora i sankcija za provedbu medijskih statuta, kao i manjak institucionalne podrške za provedbu medijskih statuta unutar pojedinih medijskih organizacija. Kritički se raspravljalo o nedovoljnoj primjeni postojećih zakona, neovisnosti regulatornih tijela te financijskoj stabilnosti javnih medija. Prema EMFA-u, javni medijski servis (HRT) i medijski regulator (Vijeće za elektroničke medije) trebali bi biti depolitizirani, ali postoji bojazan da će se zadržati politički utjecaj kroz formalne izmjene. Potrebno je stoga raspraviti model kojim se može osigurati stvarna politička nezavisnost. Također je naglašena potreba za sustavnim pristupom, uključujući reformu poreznih politika, osiguranje financijske neovisnosti HRT-a i zaštitu uredničke slobode. Treba planirati modele financiranja neovisnih medija, uključujući potencijalne prihode od digitalnog poreza, kako bi se osigurao pluralizam i zaštita novinarstva. Kritizirano je kašnjenje Hrvatske, odnosno Ministarstva kulture i medija u pripremama i raspravama o EMFA-i te je istaknuta važnost transparentnog vođenja procesa i adekvatne legitimacije procesa kroz procjene učinaka propisa na tržište i ljudska prava kako bi se izbjegla formalna implementacija bez stvarne prilagodbe.
Pred kraj rasprave istaknuto je da će akademska zajednica nastaviti nuditi detaljne analize i tumačenja pojedinih članaka EMFA-e kao i mogućih implikacija u nacionalnom kontekstu. Također je istaknuta potreba da se zadrži široka perspektivu kako bi se razumjeli svi aspekti informacijskog okoliša i političke ekonomije. Poseban naglasak stavljen je na neovisnost financiranja HRT-a i Agencije za elektroničke medije, pri čemu je istaknuto da se modeli financiranja obaju institucija definirani u postojećem zakonodavstvu ne smiju mijenjati jer bi se time narušila njihova financijska neovisnost. Zaključeno je da provedba EMFA-e zahtijeva aktivnu ulogu Ministarstva kulture i medija i široku suradnju svih relevantnih dionika, uz osiguranje transparentnosti i javne rasprave kako bi se spriječile negativne posljedice po medijski pluralizam i demokratske standarde.
Na završetku rasprave, Nives Zvonarić, predstavnica Ministarstva kulture i medija najavila je da se planira objedinjavanje Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medijima te uspostava jedinstvene regulatorne agencije. Pritom ističe da su ključni izazovi osiguranje fleksibilnog zakonodavnog okvira, očuvanje postojećih dobrih rješenja te rješavanje problema transparentnosti vlasništva u medijima, pri čemu regulatorna tijela trenutno nemaju ovlasti za istraživanje stvarnih vlasnika. Ističe da će se analiza nacionalnog zakonodavstva u kontekstu EMFA-e dovršiti u roku od nekoliko tjedana, nakon čega će uslijediti procjena učinka propisa i izrada prijedloga izmjena. Planirano je javno predstavljanje rezultata analize i konzultacije s dionicima. S obzirom na kratki vremenski okvir do stupanja EMFA-e na snagu u kolovozu, izražena je spremnost za suradnju i uvažavanje komparativnih analiza koje mogu pružiti akademska zajednica i civilno društvo kako bi se osigurao uravnotežen regulatorni okvir koji podržava medijski pluralizam.
Prezentacije:
