Hotel Westin, Zagreb
15. prosinca 2011., u 15 sati
Polazišta
Dunavska strategija predstavlja drugu makro-regionalnu strategiju Europske unije koja je pokrenuta temeljem evolucije samog upravljanja unutar Unije. Naime, ona odražava temeljne principe strategije Europe 2020 i nastoji unaprijediti teritorijalnu koheziju, sada izričit cilj Unije sadržan i u Lisabonskom Ugovoru. Dunavska strategija želi stvoriti integrirani okvir kojim bi se intenzivirala koordinacija politika unutar odgovarajućih policy domena i uključili relevantni dionici što bi posljedično trebalo dovesti do sinergije između postojećih politika EU-a i boljeg korištenja dostupnih sredstava. Također, Dunavska strategija može u isto vrijeme predstavljati platformu intenziviranja suradnje između uključenih zemalja jer ona nudi perspektivu njihove tješnje suradnje putem razmjene iskustava, najboljih praksi i prilagođavanja ciljeva Strategije vlastitim potrebama i preferencijama uključenih zemalja. Nadalje, uzevši u obzir činjenicu da Dunavska strategija uključuje i šest zemalja koje nisu članice EU-a, ona ima važnu vanjsku dimenziju naročito u regiji Jugoistočne Europe gdje može imati značajnu komplementarnu ulogu procesu proširenja Europske unije.
Svrha konferencije
Konferencija je nastojala analizirati ulogu Dunavske strategije kao potencijalnog katalizatora suradnje između tri zemlje srednjeg dunavskog bazena: Hrvatske, Mađarske i Srbije. Naime, iako je Dunavska strategija izvorno integrativni okvir koji obuhvaća četrnaest različitih zemalja i uključuje prekograničnu, transnacionalnu i interregionalnu suradnju, ona također pruža mogućnosti intenziviranja suradnje između susjednih zemalja koje tako mogu oblikovati određene sub-regionalne oblike suradnje. To su zemlje koje dijele određene zajedničke izazove i društveno-ekonomske karakteristike i kod kojih upravo teritorijalna blizina treba poduprijeti njihovu sinergiju i suradnju, potaknuti implementaciju zajedničkih projekata, ekonomsku aktivnost i unaprijediti konkurentnost u cjelini. Posljedično, Hrvatska, Mađarska i Srbija mogu iskoristiti mogućnosti koje Dunavska strategija nudi produbljivanjem ekonomskih veza, intenziviranjem međusobne trgovine i provođenjem projekata u područjima energetike, transporta, zaštite okoliša i turizma. Konferencija je također naglasila važnost postojećih prekograničnih i transnacionalnih programa suradnje u kojima tri zemlje zajednički sudjeluju jer su ti programi jedni od temeljnih pretpostavki uspješne implementacije Dunavske strategije. Ipak, da bi se u potpunosti iskoristili dostupni resursi kao što je predviđeno Dunavskom strategijom, nužno je unaprijediti administrativne kapacitete, naročito na razinama lokalnih i regionalnih vlasti te uključiti različite društvene dionike u pripremanje i implementaciju projekata. Konferencija je stoga također naglasila nužnost povećanja društvene svijesti između različitih dionika oko svih mogućnosti koje Dunavska strategija pruža te istaknula potrebu aktivnog uključenja sub-nacionalnih aktera i organizacija civilnog društva u Hrvatskoj u implementaciju Dunavske strategije.
Organizatori:
Institut za međunarodne odnose (IMO), Zagreb, Hrvatska
Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, Hrvatska
U suradnji sa:
Sveučilište Corvinus, Budimpešta, Mađarska
Europski pokret Srbija, Beograd, Srbija
PRILOZI
Program konferencije.
Izvještaj s konferencije. (Engleski)
Prezentacije govornika:
- Miroslav Kukobrat, Vijeće za regionalnu suradnju – RCC, Sarajevo (Engleski)
- dr. sc. Višnja Samardžija, IMO, Zagreb
- Dragica Karaić, Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva RH (Engleski)
- Kornelija Pintarić, Ministarstvo kulture RH (Englesli)
- Zsolt Szabó, Nacionalna Razvojna Agencija, Budimpešta (Engleski)
- Vesna Stajković, Ministarstvo infrastrukture i energetike RS (Engleski)
