Seminar „Pouke politike proširenja EU: što slijedi?“ održan je u srijedu 30. travnja u prostorijama Kuće Europe u organizaciji Švedskog Veleposlanstva i Europske komisije.
U ime domaćina, pozdravne govore održali su gosp. Lars Schmidt, švedski veleposlanik u Republici Hrvatskoj te gosp. Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Veleposlanik Schmidt, inače bivši voditelj direktorijata EU za proširenje, istaknuo je kako Švedska tradicionalno vjeruje u proširenje EU te da je to slučaj i danas. Gosp. Baričević se osvrnuo na pozitivnu snagu Unije u transformaciji država tokom pristupnih pregovora. S druge strane, podsjetio je kako pregovori postaju sve duži i kompleksniji, a kako je Unija zahvaćena zamorom uzrokovanim ekonomskom krizom i prijašnjim proširenjima.
Gosp. Gerald Knaus, voditelj Europske inicijative za stabilnost (ESI) održao je centralno izlaganje na temu „Transformacija pristupnih politika – prijedlog politike“. Prema njemu, povjerenje elita i javnosti u mogućnosti i proces proširenja niska je kako u EU tako i u zemljama pristupnicama. Izvještaji se baziraju na često mutnim političkim kriterijima, a cijeli proces na naivnim pretpostavkama o kauzalnosti stvarnog napretka i samog procesa pregovora. Rješenje vidi u meritokratskom nagrađivanju onih zemalja koje postignu stvarni napredak prema nekolicini jasnih i mjerljivih indikatora. Takav bi proces vratio povjerenje s obje strane pregovaračkog stola.
Uslijedio je panel na naslovnu temu seminara: „Pouke politike proširenja EU: što slijedi?“ u kojem su sudjelovali prethodni govornici kao i dva nova. Gosp. Željko Kuprešak, državni tajnik za regionalnu suradnju Ministarstva vanjskih i europskih poslova, ustvrdio je kako je proširenje EU na Balkanu hrvatski nacionalni interes. Unutar EU, Hrvatska je zaslužna za refokusiranje na Bosnu i Hercegovinu te se zalaže za inovativni pristup pregovorima s tom zemljom. Dr. sc. Senada Šelo Šabić, znanstveni suradnik u Institutu za razvoj i međunarodne odnose, naznačila je važnost političkog konsenzusa s obje strane. Europska unija mora zemlje pristupnice uvjeriti kako je politika proširenja i dalje vjerodostojna. Važan je i konsenzus građana i političara koji često nedostaje. Građani i političari zemalja pristupnica moraju shvatiti kako pristup EU nije jedina mogućnost, ali jest najbolja, te kako proces pristupanja ne napreduje po inerciji, već je svakodnevna odluka. Rasprava o alternativama može doprinijeti takvoj raspravi.
Skup je završio izrazito zanimljivom raspravom u kojoj su sudjelovali predstavnici europskih i ambasada zemalja pristupnica, znanstvenici, predstavnici nevladinih udruga te zainteresirana opća javnost.
