Projekt praćenja medijskog pluralizma (Media Pluralism Monitor) jedinstveni je alat koji se primjenjuje za procjenu rizika kojima je izložen medijski pluralizam u zemljama članicama Europske unije i odabranim zemljama kandidatkinjama. Projekt od 2013. financira Europska komisija, a koordinira Centar za medijske slobode i medijski pluralizam (CMPF) Europskog sveučilišnog instituta (EUI) u Firenci. Institut za razvoj i međunarodne odnose sudjeluje u implementaciji projekta od 2015. godine. Procjene rizika temelje se na zakonodavnim, političkim i ekonomskim varijablama kako bi se utvrdila razina pluralizma u europskim medijskim sustavima. U 2020. proveden je u ukupno 30 europskih zemalja, a procjene rizika odnose se na 2018. i 2019. godinu. U najnovijoj implementaciji metodologija je revidirana kako bi se uključile bitne odrednice digitalne transformacije. Procjene rizika i dalje se provode u četiri domene: osnovna zaštita, tržišni pluralizam, politička nezavisnost i društvena uključivost u sklopu kojih su integrirane digitalne varijable.

Rezultati za Hrvatsku pokazuju srednji rizik u području osnovne zaštite (45%), političke nezavisnosti (58%) i društvene uključivosti (65%) te visoki stupanj rizika u području tržišnog pluralizma (69%). Rezultati za osnovnu zaštitu reflektiraju probleme u zaštiti novinarske profesije i standarda, prvenstveno zbog visokog broja tužbi upućenih novinarima, te nedostatke u provođenju i zaštiti prava na pristup informacijama i slobode izražavanja. U području političke nezavisnosti rezultati reflektiraju nedovoljnu razinu nezavisnosti javnog servisa te nedostatak uredničke autonomije. Samoregulacija uredničke autonomije medijskim statutima pokazuje se izrazito neučinkovitom. Društvena uključivost nedovoljno je zaštićena u području rodne jednakosti, odnosno pristupa žena medijima i upravljačkim funkcijama, zastupljenosti nacionalnih manjina u medijima te razvoju sveobuhvatne strategije medijske pismenosti. Nedostatak tržišnog pluralizma izražen je u području koncentracije digitalnih platformi, koncentracije tradicionalnih medija i komercijalnog utjecaju na medijski sadržaj. Također je izražen u nedovoljnoj zaštiti tržišnog natjecanja u području digitalnih medija, odnosno u području horizontalne i među-medijske koncentracije. Komparativni rezultati na razini svih analiziranih zemalja pokazuju slijedeće tendencije.

OSNOVNA ZAŠTITA:

      • fizička i digitalna sigurnost novinara ugroženi su zbog povećanog broja prijetnji i uznemiravanja u brojnim europskim zemljama;
      • digitalne platforme nedovoljno su transparentne o svojim tehnikama obrade i distribucije sadržaja;
      • zviždači su nedovoljno zaštićeni, a radni uvjeti novinara se pogoršavaju.

TRŽIŠNI PLURALIZAM:

      • izraženi su problemi održivosti medijske industrije zbog dominantnih poslovnih modela digitalnih platformi;
      • koncentracija medijskog vlasništva izražena je u svim zemljama;
      • u takvim uvjetima utjecaj komercijalnih interesa na urednički sadržaja postaje izraženiji.

DRUŠTVENA UKLJUČIVOST:

      • samo četiri od 30 zemalja imaju regulatorne okvire koji sprječavaju širenje govora mržnje upućenog manjinama, ranjivim društvenim skupinama i ženama na internetu;
      • pristup medijima za manjine i žene najproblematičniji su indikatori u području društvene uključivosti;
      • samo šest zemalja ima sveobuhvatne strategije razvoja medijske pismenosti. U pet zemalja strategije uopće ne postoje.

POLITIČKA NEZAVISNOST:

      • samo sedam zemalja bilježi nizak rizik u području političke nezavisnosti;
      • u 21 zemlji ne postoje transparentna pravila dodjele državnog oglašavanja. Problem je još izraženiji u online državnom oglašavanju;
      • nezavisnost javnih servisa ugrožena je u srednjoj i istočnoj Europi.

DIGITALNA DOMENA:

      • rizici uključuju online nadzor novinara, nedovoljnu razinu pristupa internetu te neučinkovitu implementaciju mrežne neutralnosti;
      • digitalne platforme kontroliraju veliki dio tržišta internetskog oglašavanja iako neka medijska tržišta pokazuju napredak zbog otpornosti tradicionalnih medija ili uspostave alternativnih poslovnih modela;
      • nedovoljna se pozornost pridaje reguliranju govora mržnje na internetu.

Cjelokupni izvještaj za Hrvatsku dostupan je ovdje: MPM 2020 Croatia Report

Komparativni izvještaj za svih 30 zemalja dostupan je ovdje: MPM 2020 Full Report

Interaktivni rezultati dostupni su na ovoj stranici: https://cmpf.eui.eu/mpm2020-results/

Share:
Skip to content