IRMO Brief 03/2021, autora dr.sc. Kristijana Kotarskog, analizira proces usvajanja eura u Hrvatskoj te mogućnosti korištenja formalne euroizacije kao poluge za postizanje realne i strukturne konvergencije njezinog gospodarstva. Kratkoročni naglasak na ispunjavanje kriterija nominalne konvergencije kao preduvjeta za uvođenje eura neće označiti kraj procesa prilagodbe. U tom pogledu, ovaj članak zagovara implementaciju niza strukturnih reformi koje su važne da bi Hrvatska nakon uvođenja eura izbjegla ostvarenje grčkog ili talijanskog scenarija. Naime, obje države su po uvođenju eura imale kratkoročne epizode nominalne i realne konvergencije, na koje su se nadovezali duži periodi strukturne i realne divergencije uslijed zaostajanja obje države u pogledu indikatora produktivnosti i inovacije u odnosu na jezgru eurozone. Hrvatska ima povijesnu priliku iskoristiti financijski paket od 22 milijarde eura, kojega je EU odobrila prošle godine po izbijanju globalne pandemije koronavirusa, u svrhu strukturne transformacije vlastitog gospodarstva. Tek takav zaokret može zaustaviti zabrinjavajući trend emigracije i rapidnog pogoršanja sustava socijalne sigurnosti.
Utjecaj COVID-19 na strategiju uvođenja eura u Hrvatskoj
