Projekt pilot praćenja medijskog pluralizma (Media Pluralism Monitor) u 2015. godini financirala je Europska komisija, a koordinirao Centar za medijski pluralizam i medijske slobode (CMPF) pri Centru za napredne studije Robert Schuman (RSCAS) Europskog sveučilišnog instituta (EUI) u Firenci dok je IRMO partner na projektu. Projekt se temelji na praćenju koje je razvijeno 2009. godine, a pojednostavljeno 2014. godine. U 2015. godini dodatno je usavršeno i testirano. Namijenjeno je procjeni rizika medijskom pluralizmu u zemljama članicama Europske unije koji se prati na temelju indikatora koji sadrže relevantne zakonodavne, ekonomske i socio-političke varijable. Rizici su podijeljeni u četiri glavne domene: osnovna zaštita, tržišni pluralizam, politička nezavisnost i društvena uključivost. Projekt je proveden u 19 zemalja Europske unije: Austriji, Cipru, Češkoj, Finskoj, Hrvatskoj, Irskoj, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Malti, Njemačkoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj i Švedskoj. U Hrvatskoj su ga provodili dr. sc. Paško Bilić (voditelj), Odjel za kulturu i komunikacije IRMO-a, doc. dr. sc. Antonija Petričušić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i doc. dr. sc. Ivan Balabanić, Katoličko sveučilište u Zagrebu, uz pomoć panela koji su sačinjavali stručnjaci iz akademske zajednice, članovi regulatornih tijela, nevladinih organizacija i profesionalnih udruženja.
Rezultati su podijeljeni po stupnju rizika za medijski pluralizam: nizak rizik (0 ‒ 33 posto), srednji rizik (34 ‒ 66 posto) te visok rizik (67 -‒100 posto). U hrvatskom medijskom sustavu zamjećuje se nizak postotak rizika u osnovnoj domeni (28 posto) kao i u ostalim zemljama u kojima se provodilo istraživanje, osim u Rumunjskoj u kojoj je utvrđen srednji rizik. U području tržišnog pluralizma u Hrvatskoj je također utvrđen nizak rizik (29 posto) kao i na Cipru i Malti te u Sloveniji i Slovačkoj, dok je u ostalim zemljama uočen srednji (Austrija, Češka, Irska, Latvija, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Rumunjska, Švedska) i visoki rizik (Finska, Litva, Luksemburg, Poljska i Španjolska). U domeni političke nezavisnosti u Hrvatskoj je srednji stupanj rizika od 40 posto kao i u Austriji, na Cipru, u Češkoj, Irskoj, Litvi, na Malti, u Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Španjolskoj. U ostalim zemljama uočava se nizak stupanj rizika medijskog pluralizma. U domeni društvene uključivosti u Hrvatskoj je ostvaren srednji stupanj rizika (55 posto) kao i na Cipru, u Češkoj, Irskoj, Latviji, Litvi, Luksemburgu, na Malti, u Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Španjolskoj. U ostalim zemljama zamjećuje se nizak stupanj rizika.
POVEZNICE
Cjelokupni rezultati pilot praćenja u 2015. godini mogu se komparativno pregledati po glavnim domenama rizika te po indikatorima ili pojedinačnim zemljama na sljedećoj poveznici:
