Zagreb, Hotel Dubrovnik
Utorak, 20. listopada 2015., 10-12h
Održan je treći okrugli stol u su-organizaciji IRMO-a i Friedrich-Ebert-Stiftung-a koji propituju proširenje Europske Unije, odnose Hrvatske i susjednih zemalja, regionalnu suradnju i druga važna pitanja hrvatske vanjske politike. Pod nazivom „Angažiran susjed – hrvatska vanjska politika prema Bosni i Hercegovini“ cilj je ovog događaja bio analizirati odnose dvije zemlje u posljednje četiri godine u mandatu trenutne, te mogući razvoj odnosa u mandatu buduće Vlade.
Prethodna su dva skupa tematizirala građanske prosvjede u Bosni i Hercegovini (svibanj 2014.) i britansko-njemačku inicijativu (studeni 2014.). Ovi su događaji dio šireg napora Instituta da se profilira i kao think-tank koji bi poticao diskusiju o temama od javnog interesa. Okrugli stol je bio iznimno posjećen te medijski popraćen, a njime je moderirala dr. Senada Šelo Šabić, znanstvena suradnica u IRMO-u.
Skup je ispred Upravnog odbora IRMO-a pozdravio njegov predsjednik, dr. Dejan Jović. Podsjetio je kako građanski prosvjedi i britansko-njemačka inicijativa i nisu puno postigli. Dodatno, goruća globalna pitanja su trenutno skrenula pažnju s Bosne i Hercegovine, a ovo omogućuje razgovor bez strasti i tenzija. Uvodnu je riječ održao i Max Brändle, predsjednik Ureda Friedrich-Ebert-Stiftunga za Hrvatsku i Sloveniju. On je naznačio važnost Bosne i Hercegovine za Hrvatsku, ali i obrnuto.
Bodo Weber, analitičar Vijeća za demokratizacijske politike iz Berlina, prezentirao je rezultate još neobjavljene studije „Hrvatska politika prema Bosni i Hercegovini od ulaska u EU – zapela u tranziciji?“. Jedan je od njenih temeljnih zaključaka kako Hrvatska više nema puno mogućnosti utjecaja u Bosni i Hercegovini, a svakako ne u onom obliku kojeg je imala 1990ih. Studija kritički sagledava domete politike pomirenja bivšeg predsjednika Josipovića, kao i politiku koju je prema BiH vodila sadašnja Vlada. Također, ne vidi naznake promjene smjera niti ako sadašnja oporba formira novu Vladu. Studija će biti dostupna na “Democratization Policy Council“.
Zastupnica u Hrvatskom saboru iz redova SDP-a, Melita Mulić, s druge strane, ukazala je na ograničenja studije koja ne uzima u obzir poteze koje je Vlada poduzela u posljednjih nekoliko godina kako bi odnos prema BiH usmjerila ka konstruktivnim rješenjima koja jačaju dobrosusjedske odnose, te ukazuju na hrvatski doprinos i europskoj politici prema BiH. Hrvatska je politika, utvrdila je Mulić, jasna i nedvosmislena, a poduprta je i konkretnom financijskom pomoći. Smatra i kako je britansko-njemačka inicijativa proizašla iz inicijative MVEP-a RH, te je se u tom smislu može smatrati vrlo uspješnom.
Zlatko Dizdarević, bivši veleposlanik Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj, složio se s osnovnim opservacijama istraživanja, ali smatra i kako one nemaju previše paralela s načinom razmišljanja političkih elita u Bosni i Hercegovini. Država BiH je postavljena na krivim Ustavnim temeljima, a od nje se očekuje da učini nemoguće i sama ih ispravi. Uz nekoliko pozitivnih trendova u odnosima dviju zemalja, ustvrdio je kako i nije točna teza prema kojoj je BiH u fokusu hrvatske vanjske politike.
Uslijedila je dinamična sesija pitanja i odgovora između pozvanih govornika i predstavnika civilnog društva, diplomatskog zbora, znanstvenika i studenata.
Premda najavljen, međunarodni tajnik HDZ-a, dr. Miro Kovač, ispričao je u posljednji trenutak svoj nedolazak.
POVEZNICE
Okrugli stol “Bosna i Hercegovina: put izlaska iz krize”
Izvještaj s okrugli stol: “Bosna i Hercegovina: put izlaska iz krize”
Okrugli stol “Europske inicijative za regiju: novi pristup?”
Izvještaj s okruglog stola „Europske inicijative za regiju: novi pristup?“
