Krešimir Jurlin objavio je znanstveni članak “Koliko su efikasni i socijalno osjetljivi fiskalni poticaji za električna vozila u Europi?” (How Efficient and Socially Sensitive Are Fiscal Incentives for Electric Cars in Europe?) u časopisu Journal of Risk and Financial Management, u posebnom izdanju Advances in Environmental Economics and Sustainable Development.
Sažetak članka:
Osnovni cilj provedenog istraživanja bio je analizirati učinke fiskalnih poticaja na udjel električnih vozila u ukupnoj prodaji putničkih vozila u 31 europskoj zemlji u 2021. i 2022. godini. Provedene su procjene aktivnih fiskalnih poticaja u odnosu na vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, pasivnih ušteda na cijeni električne energije u odnosu na naftne derivate, omjera fiskalnih poticaja prema procijenjenim uštedama emisija CO2 te regresijska analiza utjecaja aktivnih fiskalnih mjera, pasivne uštede na gorivu te pokazatelja nacionalnog bogatstva i stupnja urbanizacije zemalja na udjel električnih vozila u prodaji novih automobila. Najbitniji nalaz istraživanja je da, promatrano na razini svih zemalja, poticaji nisu odgovarajuće dizajnirani jer za uštedu 1 tone CO2 za punjiva hibridna električna vozila srednje kategorije u vlasništvu poslovnih subjekata efektivni poticaji iznose 3.400 eura, a za mala gradska vozila isključivo na baterijsko električni pogon samo 106 Eura.
Regresijskom analizom panel podataka metodom slučajnih efekata pokazano je kako aktivni fiskalni poticaji imaju vrlo slab utjecaj na udjel električnih vozila u ukupnoj prodaji osobnih automobila u promatranim zemljama, dok pasivna razlika u cijeni električne energije i naftnih derivata u višestrukoj regresiji s udjelom stanovništva koje živi u kućama u gradovima i predgrađima ima relativno snažan utjecaj na udjel električnih vozila (R2 = 0.452 za cjelokupni uzorak i R2 = 0.579 za uzorak smanjen za 3 zemlje s najvećim odstupanjem). Međutim, relativno bogatstvo promatranih zemalja (mjereno relativnom finalnom potrošnjom po stanovniku u odnosu na prosjek Europske unije) ima najveći utjecaj na prodaju električnih vozila (R2 = 0.634). Studija zaključuje da su fiskalni poticaji u promatranim europskim zemljama preveliki, loše dizajnirani te nisu usmjereni prema manje imućnim kućanstvima.
Članak je dostupan na sljedećoj poveznici: https://www.mdpi.com/1911-8074/16/6/283
